Pretraga tekstova
Zaključeno je da ukoliko bi se na neiskorištenim parcelama krenulo s uzgojem, u Sheffieldu bi se stvorio prostor od 98m2 po osobi za uzgoj hrane što je čak četiri puta više nego sada.
Uzgoj voća i povrća na neiskorištenim zelenim površinama u britanskom gradu Sheffieldu, mogao bi se povećati te tako poboljšati sigurnost opskrbe hranom za 90.000 ljudi, odnosno 15% stanovništva toga grada, navodi se u novom istraživanju.
Naime, kako piše sciencedaily, samo 16% voća i 53% povrća koje se prodaje u toj zemlji, ondje je i uzgojeno dok se sve ostalo uvozi iz drugih zemalja.
Zbog toga su znanstvenici sa Sveučilišta Sheffield proveli istraživanja gdje se sve u gradu može uzgajati voće i povrće te su došli do zaključka kako su brojni parkovi, obronci pored puteva i šuma potpuno neiskorišteni, a imaju odličan potencijal za proizvodnju.
"Trenutno je Velika Britanija potpuno ovisna o složenim međunarodnim lancima opskrbe, ali istraživanja sugeriraju da postoji više nego dovoljno prostora za rast onoga što nam treba na kućnom pragu", kaže istraživač dr. Jill Edmondson te dodaje da bi čak kultiviranje malog postotka raspoloživog zemljišta moglo pozitivno utjecati na zdravlje gradskog stanovništva, poboljšati njegovo okruženje i pomoći u izgradnji neovisnijeg prehrambenog sustava.
Tim je u istraživanju koristio podatke iz Ordnance Survey i Google Earth te zaključio da ukoliko bi se na neiskorištenim parcelama krenulo s uzgojem, u Sheffieldu bi se stvorio prostor od 98m2 po osobi za uzgoj hrane što je čak četiri puta više nego sada.
“Kada bi se uzelo samo 10% od tih prostora, moglo bi se osigurati dovoljno voća i povrća za 87.375 ljudi, a ako bi se 100% ovoga prostora koristilo za uzgoj hrane moglo bi se prehraniti otprilike 709.000 ljudi”, zaključuje Edmondson.
Studija je također istražila potencijal uzgoja na ravnim krovovima, bez tla, koristeći metode poput hidroponike na zgradama i kućama.
Ove tehnike mogu omogućiti uzgoj tijekom cijele godine uz minimalne potrebe za osvjetljenjem, a uz prikupljanje kišnice za navodnjavanje. Pronađeni su ravni krovovi koji predstavljaju ekvivalent 32 hektara zemlje u centru Sheffielda.
Kružno gospodarstvo – na krovu zgrade uzgajaju grgeče i povrće
"Velika Britanija trenutno uvozi 86% rajčica, a ako se samo 10% proizvodnje na ravnim krovovima namjeni tom povrću, moglo bi se zadovoljiti potrebe za više od od 8% stanovništva. Ako se koristi ¾ površine moglo bi se prehraniti čak 60% ljudi", kaže Duncan Cameron, profesor i direktor Instituta za održivu hranu na Sveučilištu u Sheffieldu.
"Trebat će se dogoditi značajne kulturne i društvene promjene da bi se iskoristio ogroman potencijal naših gradova. Vrlo je bitno i da vlasti usko surađuju sa zajednicama i da nađu pravu ravnotežu između zelenog prostora i vrtlarstva", zaključuje Cameron.
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.