Nakon ljetnih vrućina i visokih temperatura, početak jeseni donosi idealne uvjete za sjetvu špinata u plastenicima.
Špinat je jedna od kultura koja ne zahtijeva puno njege, a upravo zbog kratke vegetacije i relativno skromnih zahtjeva može biti odličan izbor za popunjavanje plastenika nakon završetka proizvodnje rajčice ili paprike.
Pravovremenom sjetvom proizvođači mogu osigurati berbu u periodu kada je potražnja dobra, a cijena ovog povrća često povoljnija.
Ako se špinat sije na površini na kojoj je prethodno uzgajana paprika ili rajčica, nema potrebe za kompliciranom pripremom zemljišta. Nakon što se uklone biljni ostaci i očisti plastenik, zemljište je potrebno poorati ili prekopati, a zatim dobro usitniti frezanjem. Nakon pripreme površine može se odmah pristupiti sjetvi.
Posebno je važno da površina bude ravna i da je zemljište dobro usitnjeno, jer špinat ima sitno sjeme i za brzo i ujednačeno nicanje zahtijeva dobar kontakt s vlagom.
Nije potrebno pretjerivati ni s gnojidbom. Ako je prethodni usjev bio dobro ishranjen, u tlu obično već postoji dovoljno hraniva za početni razvoj špinata. Eventualnu prihranu treba prilagoditi stvarnom stanju tla, a ne raditi je napamet.
Nakon sjetve potrebno je zemljište dobro natopiti vodom. Cilj je da vlaga prodre dovoljno duboko i da sjeme ima konstantne uvjete za klijanje. Poslije zalijevanja plastenik se može zatvoriti kako bi se zadržala toplina i vlaga, što će pomoći da sjeme što prije počne klijati.
Međutim, zatvoren plastenik ne smije ostati takav nakon nicanja. Čim se špinat pojavi na površini, potrebno je početi s redovnim provjetravanjem. Svaki dan treba otvoriti plastenik i omogućiti izmjenu zraka. Ovo je posebno važno zato što se u toplom i vlažnom prostoru vrlo brzo stvaraju uvjeti pogodni za razvoj gljivičnih bolesti.
Vrijeme je za sadnju salate u plasteniku: Obratite pažnju na korijen, vlagu i puževe
Jedna od grešaka koju proizvođači često prave jest prekomjerno zalijevanje. Špinatu je potrebna ravnomjerna vlažnost tla, posebno u fazi klijanja i početnog razvoja, ali zemljište ne treba konstantno biti natopljeno vodom. Nakon što biljke niknu, bolje je održavati umjerenu i stabilnu vlagu nego često i obilno zalijevati. Ako postoji mogućnost, navodnjavanje kap po kap je odlična opcija jer omogućava preciznije dodavanje vode bez nepotrebnog kvašenja lisne mase.
Špinat je kultura kojoj odgovaraju niže temperature i zbog toga je period nakon prestanka velikih ljetnih vrućina posebno pogodan za njegovu proizvodnju. Prekasna sjetva može pomaknuti berbu u hladniji dio godine, dok prerana, u još uvijek topao plastenik može dovesti do slabijeg i neujednačenog nicanja.
Kod jesenske proizvodnje cilj je dobiti snažnu biljku prije dolaska ozbiljnijih hladnoća, a zatim nastaviti proizvodnju tijekom hladnijeg perioda.
Špinat ima nekoliko prednosti:
Posebno je interesantna mogućnost sukcesivne sjetve. Umjesto da se cijeli plastenik zasije odjednom, dio površine može se zasijati u nekoliko termina. Na taj način berba ne dolazi odjednom, nego se može rasporediti kroz duže razdoblje.
Za jesensku i zimsku proizvodnju treba birati sorte odnosno hibride špinata namijenjene proizvodnji u periodu kraćeg dana i nižih temperatura. Prednost treba dati sortama koje imaju dobru otpornost na bolesti, formiraju krupnu i kvalitetnu lisnu masu i dobro podnose hladnije uvjete.
Kod izbora sjemena uvijek treba provjeriti preporuku proizvođača za termin sjetve, jer nisu sve sorte jednako pogodne za plasteničku proizvodnju u jesenskom periodu.
Iako se smatra relativno jednostavnom kulturom, to ne znači da ga možemo posijati i potpuno zaboraviti. Previše dušika može dovesti do stvaranja bujne lisne mase, ali i do problema s kvalitetom biljke, dok previše vlage i slaba ventilacija povećavaju rizik od bolesti. Zato špinat ne traži puno ulaganja u zaštitu i prihranu, ali traži ono što je kod plasteničke proizvodnje uvijek najvažnije - pravovremenu reakciju proizvođača.
Nakon razdoblja visokih temperatura, sada je pravi trenutak da se plastenici koji su završili s proizvodnjom rajčice i paprike pripreme za novu kulturu. Uz relativno jednostavnu pripremu zemljišta, dobru vlagu nakon sjetve i svakodnevno prozračivanje nakon nicanja, špinat može biti odlična kultura za brzu i kvalitetnu jesensku i zimsku proizvodnju.
A kada se pravilno isplanira termin sjetve, proizvodnja se može usmjeriti upravo na period kada na tržištu nema velike ponude i kada kvalitetan, svjež domaći špinat može postići znatno bolju cijenu.
Tagovi
Autor