Navodnjavana polja daju rekordne urode povrća

I dok očajni poljoprivrednici ovih dana zbrajaju štete na sušom spaljenim slavonskim njivama, tražeći pomoć države, Mirko Bošković iz Cerne zadovoljno obilazi svoja polja. Taj uspješni poljodjelac obrađuje 42 hektara zemlje i sije različite kulture, a znatan dio namijenjen je povrtlarstvu. Poljoprivredom se bavi već 17 godina i iskustvo ga je, kaže, naučilo da se poljoprivrednik može osloniti samo na sebe i svojih deset prstiju, ni na kakvu pomoć države i resornog ministarstva. Kako bi povećao prinose i osigurao se u slučaju suše, odlučio je iskoristiti blizinu rijeke Biđ i izgraditi sustav navodnjavanja. Prije četiri godine podigao kredit je i sagradio tzv. linearni sustav za navodnjavanje, koji kombinira sa sustavom kap po kap. Uložio je milijun kuna, ali se isplatilo.
- Radi se o sustavu cijevi i štrcaljki na kotačima koje pokreće motor. Programirano je koliko je litara vode potrebno po četvornom metru i cijeli se sustav, koji vodu crpi iz kanala uz polje, polako kreće i natapa usjeve - objašnjava Bošković.
- Papriku dodatno natapamo kap po kap jer je bolje kada dobije vlagu odozgor po listu i odozdol u korijenu. Zato i imamo šest berbi u jednom ljetu - pojašnjava Bošković.

Korijen šećerne repe, zasijane na 22 hektara, već sada teži 2-2,5 kilograma, ali da bi bio takav, mora ga se zalijevati s 80 do 100 litara po kvadratu tijekom mjesec dana. Očekuje prinos od 60 do 70 tona po hektaru.

Primjeri poput Boškovićevog vrlo su rijetki. U Slavoniji se na prste mogu nabrojiti poljoprivrednici koji su se odlučili uložiti u sustav navodnjavanja. Primjerice, od 115 tisuća hektara poljoprivrednih površina u Vukovarsko-srijemskoj županiji navodnjava se oko 2.500 hektara površina PIK-a Vinkovci i VUPIK-a, a 5.500 hektara je u fazi projektiranja. Nacionalni i županijski programi navodnjavanja postoje, ali nema novca za njihovu realizaciju. I Bošković smatra da bi ih država trebala financijski pomagati, jer poljoprivrednici danas teško mogu sami izgraditi sustav navodnjavanja.

Šest berbi paprike, dvije berbe lubenica i dinja

Konstrukcija zahvaća 176 metara i kreće se brzinom od 40 metara na sat. Iako je navođena satelitski, jedan je radnik uvijek ondje i nadgleda je. S Hrvatskim vodama Bošković je ugovorio koncesiju na korištenje vode za navodnjavanje, ali je cijeli sustav morao sam pokrenuti. Trenutačno s 15 litara po kvadratu natapa papriku i lubenice na ukupno 4,5 hektara. Papriku beru već šesti put ovog ljeta - zasađeno je 18 tisuća biljaka, a svaka ima tri-četiri kilograma paprike. Lubenice i dinje sada daju drugi rod. Odličan je i urod krumpira, kojeg će biti između 30 i 40 tona po hektaru.

Autor: Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor