Najveći nasad artičoke u Hrvatskoj

Artičoka je jedna od najstarijih namirnica poznata ljudima. Oduvijek je bila iznimno cijenjena povrtnica, a nekoć su joj pridavali afrodizijačke vrline. Zapravo, radi se o pravom čistaču jetre i bubrega. Mario Lončar može se pohvaliti najvećim nasadom artičoka u Hrvatskoj. Na površini od jednog hektara nalazi se 10 tisuća sadnica artičoke, koje je Mario zasadio prošle godine. Nasad se nalazi u Smilčiću u Zadarskoj županiji, gdje klima pruža idealne uvjete uzgoja ove kulture.

Artičoka je višegodišnja kultura mediteranskog područja. U kontinentalnom području ne može prezimiti, osim u godinama s izuzetno blagom zimom. Glavna je berba u drugoj i trećoj godini uzgoja. Razmnaža se zelenim reznicama koje se odrežu s djelićem korijena od starije dobro razvijene biljke te sjemenom.

Lončar napominje da je na izbor artičoke utjecao njegovo dugogodišnje iskustvo u bavljenju poljoprivredom, budući da se iskušao u uzgojem raznih vrsta povrća. Ovaj se put odlučio za sadnju artičoke krupnih glavica zelene boje. Poučen iskustvom problema plasmana proizvoda s kojim se susretao prethodnih godina, prije ulaska u posao, odlučio je unaprijed potražiti otkupljivača koji će njegov proizvod otkupiti po zadovoljavajućoj cijeni i uvjeren je da nije pogriješio.

Unaprijed osiguran plasman

Od izabrane sorte artičoke Mario očekuje prosječno 20 do 30 glavica po biljci, od čega 10 % čine velike glavice, 25 do 30 posto srednje velike, a ostatak su sitne glavice. Ovaj će novozasađeni nasad potrajati desetak godina. "U svojoj poljoprivrednoj praksi pokušao sam s brojnim vrstama povrća. Kada sve uradiš i očekuješ financijsku nagradu za svoj rad, proizvedenu robu teško ili nikako prodaš po niskoj cijeni i tada se upitaš za koga i što si radio. Nažalost, to je kod nas prisutno iz godine u godinu i ne vidim da će se što uskoro promijeniti", ispričao je Mario za Zadarski list.

U Italiji se artičoke uzgajaju na površini od 50 tisuća hektara, dok je Marijev nasad za sada najveći u Hrvatskoj. Artičoka je višegodišnja biljka mediteranskog područja, a na kontinentu se vrlo slabo uzgaja, što zbog težih uvjeta proizvodnje, ali i činjenice da se radi o, u nas slabo prepoznatoj kulturi.

Njega artičoke se sastoji od uništavanja korova, zalijevanja i prihranjivanja prema potrebi. Dobro odgojene biljke procvast će i donijeti prve plodove u travnju i svibnju iduće godine, druge u ljeti, a ako je pogodno vrijeme i ako se redovito skidaju glavice, mogu procvasti i treći put u rujnu ili listopadu. Za jelo se upotrebljavaju krupni neotvoreni cvjetni pupoljci, zatim mesnato dno cvjetne lože i mladi, mesnati listovi koji omataju glavicu. Cvatovi se beru dok su još sasvim otvoreni, a donji zeleni listići kada se počnu malo odvajati.

Foto: depositphotos.com

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor