Najčešće pogreške prilikom vađenja i skladištenja luka

Crveni luk se dominantno proizvodi iz lučica i sadi u rano proljeće, tako da u razdoblju od druge polovice srpnja ili početkom kolovoza već stiže za vađenje i skladištenje.

Kada je riječ o ovim proizvodnim fazama, izuzetno je važno "pogoditi" pravi trenutak jer ako se to odradi prerano ili prekasno može doći do velikih gubitaka u proizvodnji.

Kad je pravo vrijeme?

Nepravilno skladištene lukovice također mogu dovesti do problema. Iz tog razloga je bitno spomenute završne faze u proizvodnji obaviti na vrijeme i pravilno.

Optimalno vrijeme za vađenje lukovica je onda kada 50 do 80 posto biljaka ima poleglo lišće. U tom slučaju je vrat lukovice znatno omekšao i počinje se sušiti, dok su vanjske ljuske također suhe i poprimaju karakterističnu boju sorte. Potrebno je i da lukovice do tada dostignu svoju punu veličinu.

Prije nego izvadite luk i češnjak, provjerite ovih 5 znakova

Vađenje lukovica ne treba obavljati odmah nakon kiše, po vlažnom tlu ili u periodu ekstremno visokih temperatura, već je neophodno pričekati da se zemlja prosuši. Ovisno o veličini parcele, vađenje se obavlja na dva načina, ručno ili strojno. Ručno podrazumijeva upotrebu motike ili čupanje rukom, ukoliko je zemlja rastresita. Strojno vađenje se primjenjuje na većim površinama i tom prilikom se koriste podrivači, plugovi i vadilice za krumpir.

Posljedice preranog vađenja lukovica mogu biti slabije formirane suhe ljuske kao i znatno kraći period čuvanja. S druge strane, kašnjenje dovodi do povećane mogućnosti za infekcijom patogena, ali i ponovnog ukorjenjivanja.

Prosušivanje lukovica

Jedna od važnijih faza nakon vađenja je proces prosušivanja lukovica u cilju zarastanja nastalih ozljeda i formiranja zaštitnih ljuski. Odvija se po suhom vremenu, na samoj njivi i traje desetak dana uz povremeno okretanje samih lukovica. Međutim, predugo zadržavanje lukovica na parceli i izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti izaziva ožegotine kao i gubitak kvalitete.

Nakon procesa prosušivanja neophodno je luk skloniti u hladovinu, pod nadstrešnicom, gdje će se obaviti čišćenje, odstranjivanje zemlje, suhog lišća i skraćivanje korijena i vrata. Lišće se ne mora potpuno ukloniti već može poslužiti za pletenje vijenaca.

Nakon toga slijedi sortiranje, točnije odvajanje zdravih od oštećenih i trulih lukovica, a onda se pristupa skladištenju. Kako bi se luk nesmetano očuvao tijekom nekoliko mjeseci neophodno je ispuniti određene uvjete. Temperatura od 0 do 2 stupnja kao i relativna vlažnost zraka oko 70 posto predstavljaju idealne uvjete za uspješno čuvanje crnog luka. Temperatura od 5 do 20 sttupnjeva može izazvati nepotrebno klijanje, dok na niskoj relativnoj vlažnosti zraka luk gubi vodu i smežura se. Isto tako, ako je vlažnost previsoka može doći do razvoja patogena. Zato je prozračivanje izuzetno korisno i važno, jer će, između ostalog doći do kondenzacije i pregrijavanja lukovica.

Luk se može čuvati u gajbicama, mrežastim vrećama, rasut u tankom sloju, u pletenicama ili pak u boksovima s ventilacijom. Dužina čuvanja ne ovisi samo od uvjeta, već i od sorti. Neke se mogu uspješno čuvati čak i deset mjeseci.