Mjere u zaštiti kupusnjača

Proteklo je nešto više od 20-tak dana od preporuke za zaštitu kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada, a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te lokalno varaždinsko zelje tipičnih spljoštenih zelenih glava.

U posljednjih 22 dana nismo u Međimurju bilježili oborine, a najviše su dnevne temperature bile čak tijekom 20 dana veće od +30°C sa maksimalnim vrijednostima većim od +37°C zabilježenim tijekom jučerašnjeg dana. U takvim je uvjetima u proteklom razdoblju bilo neophodno navodnjavanje usjeva kupusnjača posađenih krajem mjeseca lipnja. Tijekom današnjeg popodneva očekujemo promjenu vremena, uz olujno nevrijeme sa mogućim jačim vjetrom sa 10-15 mm oborina (i/ili tučom).

U proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnjača lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja naročito su napadnute od većeg broje štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica - velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (hrčak, divlji zec i slično) i puževa.

Vrlo vruće i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica. Štetne su gusjenice naročito prisutne u vrijeme početka formiranja glavica tijekom ljetnog uzgoja kupusnjača.

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za suzbijanje štetnih gusjenica u kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

*rješenjem o ukidanju pripravku prestaje važiti dozvola s 1.10. 2012., prodaja zaliha dozvoljena do 1.4. 2013., a maloprodaja i uporaba do 1.4. 2014.

**registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

Ipak, prvih mjesec dana uzgoja zelja za kiseljenje ili skladištenje tijekom jeseni je obilježila pojava i razvoj kupusnog štitastog moljaca ili "bijele mušice" kupusnjača (Aleyrodes proletella). Varaždinsko zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena. Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od 16º do 30ºC dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima 28-29ºC. Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana (Alonso i sur., 2009).

Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna. Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite. U našoj zemlji trenutno nema registriranog kemijskog sredstva za suzbijanje ovog štetnika (www.fis.hr.). Ali, u prvim mjerama folijarnog tretiranja protiv "kupusne bijele mušice" obavezno uključiti pripravke Actellic 50 EC (0,05 % - 0,1 %, K povrće = 14 dana) i Reldan 40 EC (Maceljski i sur., 2004). Dobar postrani učinak na ovog ! nametnika može se očekivati i primjenom insekticida Chess W G (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana).

Dobro je u ljetnom razdoblju koristiti mješavinu različitih skupina insekticida, npr. sintetske piretroide pomiješati sa organofosfatima ili naturalitima. Insekticide primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama. Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas). Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti, visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom.

Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju.

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 2.. Svi navedeni daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel).

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u kupusnjačama od sredine 2011. godine:

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

Autor: mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.