Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Preporuke
  • 09.08.2013.
  • Međimurska

Mjere u zaštiti kupusnjača

Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača Međimurske županije.

  • 1.249
  • 52
  • 0

Proteklo je nešto više od 20-tak dana od preporuke za zaštitu kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada, a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te lokalno varaždinsko zelje tipičnih spljoštenih zelenih glava.

U posljednjih 22 dana nismo u Međimurju bilježili oborine, a najviše su dnevne temperature bile čak tijekom 20 dana veće od +30°C sa maksimalnim vrijednostima većim od +37°C zabilježenim tijekom jučerašnjeg dana. U takvim je uvjetima u proteklom razdoblju bilo neophodno navodnjavanje usjeva kupusnjača posađenih krajem mjeseca lipnja. Tijekom današnjeg popodneva očekujemo promjenu vremena, uz olujno nevrijeme sa mogućim jačim vjetrom sa 10-15 mm oborina (i/ili tučom).

U proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnjača lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja naročito su napadnute od većeg broje štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica - velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (hrčak, divlji zec i slično) i puževa.

Vrlo vruće i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica. Štetne su gusjenice naročito prisutne u vrijeme početka formiranja glavica tijekom ljetnog uzgoja kupusnjača.

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za suzbijanje štetnih gusjenica u kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

Djelatna tvar
Pripravak
Karenca
beta-ciflutrin*
Beta Baythroid EC
7 dana
esfenvalerat
SumiAlpha
7 dana
deltametrin
Roetem, Decis, Rotor EC, Skud
7 dana
lambda-cihalotrin
Karate EC
14 dana
klorpirifos-metil
Reldan, Lino, Rely 40 EC
21 dan
alfa-cipermetrin
Fastac, Alfa, Direct, Fascon
28 dana
emamektin benzoat
Affirm WG
3 dana
Bacillus thuringiensis supsp. kurstaki**
Baturad WP, Biobit WP
7 dana

*rješenjem o ukidanju pripravku prestaje važiti dozvola s 1.10. 2012., prodaja zaliha dozvoljena do 1.4. 2013., a maloprodaja i uporaba do 1.4. 2014.

**registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

Ipak, prvih mjesec dana uzgoja zelja za kiseljenje ili skladištenje tijekom jeseni je obilježila pojava i razvoj kupusnog štitastog moljaca ili "bijele mušice" kupusnjača (Aleyrodes proletella). Varaždinsko zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena. Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od 16º do 30ºC dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima 28-29ºC. Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana (Alonso i sur., 2009).

Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna. Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite. U našoj zemlji trenutno nema registriranog kemijskog sredstva za suzbijanje ovog štetnika (www.fis.hr.). Ali, u prvim mjerama folijarnog tretiranja protiv "kupusne bijele mušice" obavezno uključiti pripravke Actellic 50 EC (0,05 % - 0,1 %, K povrće = 14 dana) i Reldan 40 EC (Maceljski i sur., 2004). Dobar postrani učinak na ovog ! nametnika može se očekivati i primjenom insekticida Chess W G (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana).

Dobro je u ljetnom razdoblju koristiti mješavinu različitih skupina insekticida, npr. sintetske piretroide pomiješati sa organofosfatima ili naturalitima. Insekticide primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama. Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas). Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti, visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom.

Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju.

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 2.. Svi navedeni daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel).

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u kupusnjačama od sredine 2011. godine:

Fungicidi
Amistar 250 SC

(brokula, cvjetača, kelj pupčar, kelj - sve na otvorenom)

pjegavosti lista, bijela hrđa

1 lit./ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 10 dana)

K=14 dana

Daconil 720 SC (brokula, kelj pupčar, cvjetača)

plamenjača, siva plijesan
2,1 lit./ha (2x)
K= 7 dana

Daconil 720 SC (presadnice brokule, kelja pupčara i cvjetače - na otvorenom i zaštićenom)

plamenjača
1,7 lit./ha (2x)
OVP
Nativo WG
(brokula, cvjetača)

Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella

0,4 kg/ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)

K=21 dan
Nativo WG

(kelj pupčar, kupus)

Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella

0,4 kg/ha (3x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)

K=21 dan
Ortiva SC
(kupusnjače)

Altarnaria, Albugo, Peronospora, Erysiphae

1,0 lit./ha (2x) (razmak tretiranja 8-12 dana)

K= 14 dana

Score 250 EC (kupusnjače -kupus, kelj pupčar, kelj)

Altarnaria, Leptosphaeria, Pseudocercosporella

0,3-0,5 lit./ha (najmanji razmak tretiranja 15 dana)

K=21 dan
Difcor EC
(kupus)

Alternaria,

Mycosphaerella
0,5 lit./ha
K=21 dan

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

Autor: mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.


Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ekipa, siguran sam da među vama ima netko da mi pomogne reći koje su ovo sorte šljive... Nisam neki poznavatelj, gledam sortne liste, meni to sve slično.. pa me zanima drugo mišljenje. ;)
Unaprijed hvala :)