Mjere u zaštiti korjenastog povrća

Premda je u prvoj dekadi mjeseca lipnja na lokalitetima uz rijeku Dravu palo dvostruko manje oborina (12,8 mm) nego u gornjem dijelu Međimurja (31,0 mm), senzori vlaženja lišća su zbog blizine vodene površine bili aktivni čak 4.085 minuta. Nakon 14. lipnja 2013. zabilježen je značajan porast temperatura na vrijednosti veće od 28°C, ali je pritom vrlo sparno jer prosječna vlažnost zraka zadnjih dana nije uz rijeku Dravu niža od 80 %.

Pritom su zabilježeni optimalni uvjeti za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korjenastog povrća, poglavito mrkve, peršina i celera korjenaša. Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.

Ove su bolesti u jačoj mjeri zabilježene na međimurskim poljima tijekom posljednjih 10-tak godina, a održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 25 ili više ºC. Stoga se proizvođačima preporučuje pregledati polja i započeti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti.

Tržne proizvođače mrkve koji su usjeve sijali u ranijim rokovima (odnosno kada su to uvjeti vlažnosti zemljišta ove sezone dopuštali), a lisna površina mrkve je veća od 30-tak cm, upozoravamo na početne uvjete zabilježene početkom lipnja za prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci). U našoj su zemlji do sredine 2011. protiv navedene bolesti vrlo učinkoviti i registrirani pripravci na osnovi azokistrobina (Quadris SC u količini 1,0 lit./ha uz propisanu karencu 14 dana), te kombinacija piraklostrobina i boskalida (Signum DF u količini 0,75-1,0 kg, uz propisnu karencu 14 dana). Na vedeni su pripravci dopušteni u integriranoj proizvodnji mrkve.

Ipak, temeljem naputka o proširenju primjene sredstvima za zaštitu bilja na male kulture i male namjere nadležno Ministarstvo poljoprivrede je Rješenjima od 30. lipnja do 29. studenog 2011. godine dopustilo u usjevima mrkve, celere i peršina koristiti organske fungicida navedene u Tablici 1., Tablici 2. i Tablici 3.

Tablica 1. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u mrkvi od sredine 2011. godine:

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u celeru (Septoria apii, Cercospora apii) od sredine 2011. godine:

Tablica 3. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u peršinu (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.) od sredine 2011. godine:

Usjeve celera korjenaša s porastom dnevnih temperatura krajem ovog tjedna treba kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je tek u vrlo vrućim ljetnim danima, a naredna 3 dana očekuju se dnevne vrijednosti veće od 31°C. Od 2011. godine je dopuštena primjena abamektina (Vertimec EC).

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se mrkva planira vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti. Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korjenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

Autor: mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr., Foto: RGBStock.com