• Vrt na slami
  • 14.05.2019. 07:30

Mali vrt u slami – jednostavan uzgoj povrća i na lošijim zemljištima

Ilija Aralica je s obitelji i prijateljima uspio u namjeri da se slama prestane spaljivati na njivama i iskoristi za uzgoj povrća. Svoje iskustvo s uzgojem na balama slame i malčiranjem podijelio je s mnogim vrtlarima.

Foto: Arhiva Ilije Aralica
  • 1.526
  • 272
  • 0

Slamu obično promatramo kao prostirku za stoku u seoskim domaćinstvima, kao materijal za izradu dekoracija ili slika od slame, kao izolacijski materijal, ali ne kao supstrat za uzgoj biljaka. Sam koncept je vrlo jednostavan. Slama u balama se polako razlaže i istovremeno predstavlja idealan supstrat za uzgajanje povrća i drugog bilja.

Zašto spaljivati slamu kada se može bolje iskoristiti

O slami, uzgoju povrća na balama slame, malčiranju i upotrebi slame razovarala sam s Ilijom Aralicom, osnivačem grupe "Mala bašta u slami".  

"Prijatelj Lolica i ja došli smo na ideju o upotrebi slame u poljoprivredi iz jednostavnog protesta i inata. Odjednom je svima slama smetala na njivi i najlakše je bilo da se spali!? Dok se cijeli svijet trudi iskoristiti resurse, pogotovo one koji su skoro džabe, mi palimo slamu? Pri tome se zaboravlja da su nam bake i djedovi spavali na slami, da smo do prije 100 godina od slame zidali kuće. Danas je normalno da stoka leži na golom betonu, a unazad 2.000 godina smo stoci prostirali slamu. Na slamu se danas griju oni koji su bili pametni i nisu rušili seljačke peći, jer su dvije bale slame dovoljne da se peć ugrije", priča Ilija Aralica. 

Pališ strnište? Sam si sebi najveći neprijatelj, a možeš ostati i bez poticaja!

Inspiracija Iliji i njegovom prijatelju bio je jedan Amerikanac koji se sjetio svog djetinjstva provedenog na farmi i dosjetio da je uvijek neka bala slame bila rasturena, pokisla i pala pored sjenika. Primijetio je da na tim balama poslije određenog vremena korov raste bolje nego na okolnom zemljištu. To ga je nadahnulo da proba uzgoj povrća na balama slame, a poslije je napisao knjigu o tome i pripremi bala slame prije sadnje.

"Samu dobrobit slame u poljoprivredi otkrio sam još 2012. godine. Te izuzetno sušne godine voćnjak sam malčirao debelim slojem slame, Od kraja lipnja do 10. listopada nije pala ni kap kiše, a u malču od slame preostala zrna pšenice su klijala, nikla i čak je žito do početka studenog vlatalo, formiralo klas. To me iznenadilo i tada sam se zainteresirao kako sve možemo upotrijebiti slamu."

Osnovali FB grupu kako bi promovirali znanje

Ilija se s obitelji i prijateljima upotrebom slame u poljoprivredi aktivno bavi četiri godine. Prvi pokušaj upotrebe slame je snimio i danas taj jednostavan video ima preko 40.000 pregleda, jer je sve više ljudi zainteresiranih za prirodno uzgajanje biljaka. U tom videu je zajedno s kćerkom Bojanom praktično pokazao da se ne radi ni o kakvoj "svemirskoj tehnologiji" već o jednostavnom načinu uzgoja povrća. Upotrebom bala slame možemo uzgajati povrće na mjestima gdje je zemlja lošija, odabrati lokaciju koju želimo. Osobama koje se teže saginju ili ljudima u kolicima bale slame omogućavaju uzgoj biljaka bez teškog naprezanja.

Na balama slame sve se može uzgojiti

Tijekom godina isprobali su uzgoj različitih kultura na balama slame, ali najbolje su se pokazali rajčica i tikvica. Sve što se uzgaja iz presadnica postizalo je odlične rezultate kada se uzgaja na balama slame. Želeći svoje iskustvo podijeliti s ljudima osnovali su FB grupu "Mala bašta u slami". 

Cilj im je bio okupiti dvije grupe ljudi:

  1. One koji već imaju nekog iskustva u vrlarstvu i žele svoja iskustva prenijeti drugima i
  2. One koji su već razmišljali o uzgoju vlastitog povrća, ali nisu bili sigurni da to mogu i trebalo ih je ohrabriti da se upuste u avanturu uzgajanja povrća.

Koliko se ova ideja uzgajanja vlastite, zdrave hrane svidjela narodu govori podatak da grupa danas ima preko 14.500 članova, da okuplja profesionalce i amatere iz cijele bivše zemlje i da svaka od bivših republika ima svog administratora i moderatora. Prava uspješnost članova ove grupe se ogleda u odgovorima koje su prošle godine postavili članovima koliko su roda ubrali iz svojih vrtova, koliko su tona krumpira, rajčice, paprika, graška, mrkve, salate ili špinata ubrali. Sve je to plod rada ovih vrijednih ljudi koji nesebično dijele svoje znanje i inovativne ideje u uzgoju povrća i drugih biljaka.

Uzgoj na slami lak za početnike

"Cilj naše grupe nikada nije bio da samo promoviramo uzgoj na balama slame, naprotiv vrlo smo otvoreni prema svim idejama, a posebno prema iskustvima naših članova. Uzgoje povrća na balama slame je prednost za početnike, za ljude koji na neplodnoj i nikad obrađivanoj zemlji započinju uzgajati svoje povrće. Sloj kartona ispod bala slame sprječava rast korova i razvoj jednogodišnjih korovskih biljaka, a bale se nakon prve godine mogu iskoristiti tako što se raspadnuti dio bale unese u zemljište dok se neraspadnuti dio može iskoristiti kao malč koji će prekriti površinu zemlje. Na taj način već druge godine ulazite u vrt obogaćen organskom tvari, očišćenom od većeg dijela korova i spremljenu preko zime, čak i bez osnovne obrade, za direktnu sjetvu", Ilija je objasnio prednosti uzgoja na balama slame za početnike.

Uzgoj povrća u balama slame - jednostavno i dekorativno

Provokativna ideja

Sve više ljudi je koji shvaćaju značaj uzgoja vlastite hrane, a Ilija, njegova obitelj, prijatelji i članovi grupe su nesumnjivo dali svoj doprinos u širenju i prihvaćanju te ideje. Početna ideja je bila inovativna i provokativna, ali su je ljudi prihvatili. Prihvatili su ideju da je slama, koja je smatrana otpadom koji smeta, prepoznata kao visoko vrijedan materijal za poljoprivrednu proizvodnju.

Ili kao što Ilija kaže: "Naša početna ideja je bila provokativna! Općenito, ljudi su spremni pozitivno reagirati na izazove, ako ih realno postavite i predstavite na jednostavan i jasan način. Zbog toga uvijek više volimo govoriti slikom, video prilozima, a ne riječima."

Da je ideja upotrebe slame zanimljiva govore i podaci o njihovom radu:

  1. Malčiranje usjeva slamom i travom je sada široko prihvaćeno. 'Spasili' su tone i tone slame od spaljivanja na njivama, a pri tome povećali unos organske tvari u zemljište. To nije mala stvar, ako se usporedi smanjen sadržaj organske tvari i humusa na oranicama u konvencionalnoj proizvodnji.
  2. Mnogo ljudi se "obogatilo" saznanjem da mogu uzgajati vlastito povrće i s velikim zadovoljstvom ubirati plod svog rada.
  3. Uspjeli su gotovo u potpunosti eliminirati upotrebu mineralnih gnojiva. Gotovo svi članovi FB grupe koriste isključivo stajnjak i/ili prirodne macerate, a pogotovo gnojivo od koprive.
  4. Uspjeli su izgraditi ogromno povjerenje među članovima grupe, probudili su osjećaj solidarnosti, međusobnog pomaganja, potaknuli na razmjenu sjemena i iskustava, razvili atmosferu komunikacije na razini apsolutnog uvažavanja sugovornika. Srušili su sve barijere među članovima po nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
  5. Posebno su ponosni na stupanj interakcije među članovima grupe, jer je 2/3 članova svakodnevno aktivno, prati objave, sudjeluje u radu, objavljuju svoje uspjehe uzgoja povrća, ali i voća. Sve je to čisto volonterski, bez nekog komercijalnog interesa i predstavlja zadovoljstvo članova da pokažu što i kako rade u svojim vrtovima.

I za kraj nam Ilija poručuje: "Ako jedan dječaćić, pa još i s Down sindromom zna uživati u radu u vrtu, onda zaista nema razloga da bilo tko drugi to ne proba!"

Kako izgleda vrt od bala slame, možete pogledati u videu ispod teksta.


Tagovi

Vrt na slami Upotreba slame Slama Malčiranje Ilija Aralica


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi