Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štetnik u kupusu
  • 11.05.2023. 07:30

Kupusna muha: Visoka razina rizika - kako ju spriječiti?

Napadnute biljke venu, izgledaju kao da pate od nedostatka vode. Ako ni poslije zalijevanja ne vidimo oporavak, onda se radi o ovom štetniku

Foto: AK grafika
  • 1.838
  • 129
  • 0

Značajan štetnik kupusa i ostalih kupusnjača je kupusna muha Delia radicum. Tijekom jedne godine ima između tri do četiri generacije i na usjevu je prisutna od ranog proljeća do kasne jeseni.

Najveću štetu pravi na mladim biljkama, a u godinama jake pojave mogu nastradati i glavice. Aktivnosti na njenom suzbijanju je potrebno provoditi preventivno i čim primijetimo njeno prisustvo. Borba s njom je teška, jer ličinke žive u biljnom tkivu i tako su zaštićene. Potrebno je učiniti sve da se ne pojave.

Napadnute biljke venu, izgledaju kao da pate od nedostatka vode. Ako ni poslije zalijevanja ne vidimo oporavak, onda se radi o ovom štetniku. 

Štetu nanose ličinke

Prezimljava u formi kukuljice, a tijekom proljeća se javlja imago. Hrane se na cvjetovima breze, maslačka, a najviše ih ima kada cvjeta jorgovan. Odrasle jedinke su slične običnoj muhi i hrane se nektarom raznih biljaka. Poslije desetak dana ženke polažu jaja na vrat korijena što bliže zemlji ili na površinu tla što bliže biljci. Kada se ispile ličinke, ubušuju se u korijen gdje se hrane, rastu i razvijaju. U jednom korijenu može biti više njih.

Mlade biljke propadaju, jer im je uništen korijen. Veće slabo napreduju, glavice se ne formiraju, a ako se i formira ona bude sitna i mekana.

U godinama jake pojave mogu nastradati i glavice (Foto: Depositphotos/bloodua)

Važne su preventivne mjere

U suzbijanju ovog štetnika i zaštite usjeva kupusnjača veliki značaj imaju preventivne mjere. Kako prezimljavaju kukuljice u površinskom sloju zemljišta preporučuje se duboko oranje. Tako će one dospjeti dublje u zemlju gdje su nepovoljni uvjeti za njihov opstanak.

Nakon berbe se sakupljaju biljni ostaci. Poštujte plodored i na istoj parceli ili gredici uzgajajte kupusnjače poslije četiri godine. Nakon napadnutog usjeva uzgajaju se neven, kopar, kadifica. Ove vrste čiste tlo i svojim mirisom tjeraju štetnike. Pokazalo se izuzetno efikasnim da kada se kadifica zaore prije kupusa, on tada manje pati od napada raznih štetočinja. 

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Oko podnožja glavica postavlja se kartonski krug ili plastični promjera 10 cm koji spriječava odlaganje jaja.

Oscilacije temperature negativno djeluje na razvoj lukove muhe, propada veliki broj jaja. Posipanje pepelom po zemlji i oko biljke tjera ženke. Upotreba dušičnog gnojiva ne odgovara štetniku.

Od prirodnih lijekova dobrim se pokazala otopina lovora. Uzme se 10 grama listova i prokuha u 1 l vode. Dobivenim pripravkom obavite tretiranje zemlje oko biljaka i samih biljaka. Dobrim se pokazalo da se lišće lovora baci oko njih, jer ima miris koji ne odgovara kupusnoj muhi. Pomaže i postavljanje klopki za odrasle prije polaganja jaja. Prirodni neprijatelji su trčuljci i bubamare.

Od insekticida se koriste granulirana sredstva koja se apliciraju u zemlju ili sadne rupe, ali i tekući preparati za tretiranje tla i biljaka.

Autor naslovne fotografije: Depositphotos/Toxitz/Wirestock


Povezana biljna vrsta

Kupus

Kupus

Sinonim: - | Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pup nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i... Više [+]

Tagovi

Kupusna muha Delia radicum Štetočina kupusa Kupus uvenuo Duboko oranje Preventivne mjere Plodored Uzgoj kupusa Kupus Posipanje pepelom


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.