Krumpirov moljac je značajan štetnik, aktivan je u ovom razdoblju

Iako je najpoznatiji štetnik krumpira krumpirova zlatica, značajne štete čini i krumpirov moljac, Phthorimaea operculella. 

Čini ih kako u polju, tako i u skladištu. Leptir je smeđožute boje raspona krila 10 do 15 mm. Gusjenica je bjeličasta dužine do 12 mm. Razvija se na krumpiru, a šteti i drugim biljkama iz porodice Solanacea. Imago prezimljava u skladištu i na temperaturi iznad 8^oC izlijeće.

Zavlači se pod koru

Iako se ubraja u skladišnog štetnika imago oštećuje i vegetativni dio biljke, ženka odlaže jaja na lišće, a ličinka razvoj nastavlja u listu minirajući ga. Tijekom razvoja prelazi kroz stablo u gomolj zavlači se pod koru i pravi dublje i pliće hodnike. Nakon toga je gomolj sklon truljenju i propadanju i kao takav gubi tržišnu vrijednost. U skladište može doći i kroz vrata, prozore i druge otvore te direktno zaraziti gomolj.

Zaštita u polju se rijetko provodi. Mjere se odnose na preventivu, a to podrazumijeva da se prije unošenja krumpira u skladište na prezimljavanje, prostorije dobro očiste i dezinficiraju.

Na prozore je preporučljivo staviti mrežice kako bi se spriječilo ulaženje ovog kukca pri skladištenju. Treba voditi računa da se u objekt unosi samo zdrav gomolj i neoštećen mehanički prilikom vađenja jer na takvom lakše dolazi do zaraze.

Lov imaga

Kad se cima kod krumpira osuši treba ga vaditi, ne dozvoliti da dugo bude na zemlji ili u zemlji. Ličinka može dospjeti na gomolj i direktno u slučaju gdje su primjetni otvori u tlu prilikom suše. Jedna od mjera zaštite je postavljanje feromonskih klopki u polju pri čemu se love imaga krumpirovog moljca i spriječava polijeganje jaja na list, a tim i oštećenje.

Kod čuvanja manjih količina krumpira u skladištu preporučljivo je staviti ga u gajbe sa slamom, pijeskom ili piljevinom vodeći računa da temperatura u objektu bude ispod 10 stupnjeva jer na nižim prestaje razvoj štetnika.