• Uzgoj graha
  • 04.06.2020. 18:00

Koje su najčešće bolesti graha i kako zaštititi biljke?

Najčešće bolesti graha su: antraknoza, hrđa, fuzarijsko venuće, nekroza korijenova vrata i bijela trulež. Mogu se javiti i bakterioze, ali i virus mozaika graha. Prepoznajte simptome i zaštitite biljke.

Foto: Depositphotos/Elena281
  • 1.220
  • 70
  • 0

Kako se u uzgoju svakog povrća javljaju razni uzročnici bolesti tako je i kod graha. Najčešće su antraknoza, hrđa, fuzarijsko venuće, nekroza korijenova vrata, bijela trulež. Mogu se javiti i bakterioze, ali i virus mozaika graha.

Antraknozu je lako prepoznati po simptomima na mahunama

Antraknozu graha uzrokuje gljivica Colletotrichum lindemunthianum, a javlja se na svim nadzemnim dijelovima biljke, ali se najbolje može uočiti na mahunama. Na listovima i stabljikama se javljaju tamnosmeđe, a na mahunama udubljene smeđe pjege s crvenkastim rubom. Simptomi se mogu javiti i na sjemenkama mahuna u vidu smeđih okruglastih mrlja. Nakon klijanja sjemena na hipokotilu (donji dio klicina stručka od vrata korijena, granica između korijena i stabljike) se često javljaju veće smeđe pjege zbog kojih biljke venu i potpuno propadaju.

Hrđa se češće javlja kod graha sijanog zajedno s kukuruzom

Hrđa graha (Uromyces appendiculatus) se javlja u većem intenzitetu samo kod kasnije sjetve i to najčešće kod onog koji se sije zajedno s kukuruzom, piše prof.dr.sc. Tihomir Miličević u Gospodarskom listu. Simptomi nastaju uglavnom na listovima, a rijeko na stabljici i mahunama. Na naličju listova se prvo javljaju bijeložuti prištići koji kasnije postaju smeđi i povećaju se.

Javljaju se dvije vrste bakterija

Bakteriozu graha uzrokuju dvije vrste bakterija Xanthomonas campestris p.v. phaseoli (bakteriozna pjegavost) i Pseudomonas syringae p.v. phaseolica (bakteriozna prstenasta pjegavost). Simptomi bakteriozne pjegavosti javljaju se u vidu vlažnih pjega na lišću i mahunama. Na njima se za vrijeme vlažnog vremena javlja eksudat bakterija. S mahuna bakterija zarazi samo sjeme, te se stoga zaraza i prenosi njime. Zato je potrebno upotrebljavati zdravo sjeme i paziti na plodored. Od fungicida mogu se koristiti preparati na bazi bakra.

Fuzarijsko venuće i nekroza korijenovog vrata se često zamijene s plamenjačom

Proizvođači često kod žućenja i sušenja graha smatraju da ga je zahvatila plamenjača. Međutim, kako piše mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan iz Savjetodavne službe uzrok toga je najčešće fuzarijsko venuće (Fusarium solani) te nekroza korjenova vrata (Rhizoctonia solani).

Kako posijati i uzgajati grah

Uzročnici obje bolesti žive u tlu i u konačnici dovode do propadanja korijena. Zbog toga biljke zaostaju u razvoju, lišće im najprije požuti, a zatim se osuši. Biljka neko vrijeme životari, a zatim se u potpunosti osuši te grah u eventualnim mahunama prisilno dozrijeva. Do zaraze dolazi kada mlade biljčice rastu u vrlo vlažnom tlu. Optimalna temperatura za Rhizoctoniu je 18°C dok Fusarium voli višu temperaturu od 22 do 32°C i kiselije tlo. Najvažnija mjera zaštite je plodored jer folijarna primjena fungicida neće dati rezultate.

Bijela trulež se javlja u uvjetima visoke vlage

Bijela trulež (Sceloritnia sclerotiorum, naslovna fotografija, op.a.) se javlja na starijim biljkama i to u gustom sklopu i uvjetima povišene vlage. Možemo ju prepoznati po bijeloj prevlaci na prizemnim dijelovima biljke. Uslijed zaraze stabljika trune i dolazi do sušenja biljaka.

Mozaik graha

Mozaik graha je virusna bolest, a virus na biljke prenose biljne uši ili se prenosi sjemenom. Susrećemo se s običnim, žutim i južnim mozaikom graha. Sva tri su posljedica zaraze određenim tipom virusa. Bolest se prepoznaje po karakterističnoj obojenosti listova. Zaraza sjemena se ostvaruje ako su biljke zaražene prije cvjetanja. Zaražene biljke zaostaju u rastu, imaju slabo razvijen korijen i daju slab urod.

Kako zaštititi biljke?

Kod sjetve je važno koristiti zdravo sjeme i sijati otporne sorte, a treba se pridržavati i plodoreda pa grah sijati na istu površinu tek nakon tri do četiri godine. Prije sjetve preporučuje se i dezinfekcija sjemena. Također, pridržavajte se optimalnog razmaka kako bi se kasnije omogućilo strujanje vjetra između biljaka i tako onemogućio razvoj gljivica koje vole vlažne uvjete.

Visoki grah tetovac treba snažan potporanj

Važno je bolesne biljke iznijeti iz nasada kako se zaraza ne bi dalje širila, a treba i uništavati korove koji su domaćini bolestima. Također, i štetnici mogu prenositi viruse pa i njih treba suzbiti, naročito lisne uši. Tijekom cvatnje posvetite najviše pažnje biljkama graha jer su tada najosjetljivije, a kako piše naša autorica Ranka Vojnović za zaštitu možete koristiti pripravke od češnjaka kao preventivu, ali i tretirati biljke mlijekom, pepelom, preslicom, maslačkom, pelinom te čili papričicama.

Što se tiče fungicida, dozvoljene možete potražiti na Fitosanitarnom sustavu Ministarstva poljoprivrede pazeći na to koji fungicid djeluje na koju bolest. Prilikom primjene sredstava za zaštitu pridržavajte se svih uputa prizovođača sredstva za zaštitu. 


Tagovi

Grah Uzgoj graha Bolesti graha Virusi graha Bakterioze Zaštita graha


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sunčanice i ja pozdravljamo sve agroklubovce.