Kod zalijevanja su bitni termin, norma i temperatura vode

Izostanak oborina, suša i nedostatak vlage u zemljištu primorali su mnoge da zalijevaju svoje biljke.

Tri faktora su bitna: vrijeme kada se obavlja, zalijevna norma (količina) i temperatura vode.

Optimalan termin zalijevanja

Najbolji termin za obavljanje ovog posla su jutarnji sati. Tada zemlja nije pregrijana, rashladila se tijekom noći. Ni biljke nisu pregrijanje, što smanjuje vodni stres.

U ovom dijelu dana tekućine u biljnom tkivu krenu na više, veća je usisna moć i veća iskorištenost vode koju dodajemo.

Drugi termin za zalijevanje je rana večer. Glavno je da se izbjegne zalijevanje u najtoplijem dijelu dana. Tijekom večeri površina zemlje i biljke se hlade. Manji je vodeni stres. Međutim u ovom periodu mala je usisna moć biljaka, jer se biljne tekućine kreću prema korijenu.

Prilikom zalijevanja obratite pažnju kako zalijevate određene vrste. Rajčica ne podnosi da joj se listovi i stabljike kvase. U tom slučaju se na njoj brzo razvijaju opasne bolesti koje dovode do propadanja.

Zašto rajčica ne dozrijeva? Previše zalijevanja, sunca, dušika?

Kupusnjače vole da ih kvasite i okupate po listovima, posebno kupus.

Norma zalijevanja

Prosječna norma za zalijevanje povrtnih kultura je oko 4 l na 10 m². Količina vode koja se dodaje ne treba biti prevelika, jer će se javiti trulež korijena i donjeg dijela stabla.

Najjednostavnija metoda za određivanja potrebe za vodom je da gurnemo prst u zemlju i ako utvrdimo da je suha na dubini od 2,5 cm, pristupimo zalijevanju.

Presadnice, iznikle i mlade biljke trebaju više vode, kao i biljke koje imaju slabo razvijen korijen poput krastavaca, tikvica. 

Pogodna temperatura vode

Temperatura vode treba biti prilagođena. Prehladna i vruća (koja stoji na suncu), izazvat će stres kod biljaka što može dovesti do propadanja usjeva, pojave bolesti, lošije kvalitete i manjeg uroda.

Hladna voda usporava razgradnju hranjivih tvari i otežava usvajanje, dok prevruća izaziva ubrzanje kemijskih reakcija u biljnom tkivu, smanjuje koncentraciju kisiika, smanjuje imunitet, ubrzava pojavu bolesti i privlači pojavu štetnika.

Najpogodnija temperatura se kreće između 20 i 25ºC. Omogućava razgradnju hraniva u zemljištu, dobro usvajanje i zasićenost kisikom.