Kakvu gnojidbu treba plodovito povrće?

Zajednička karakteristika plodovitog povrća je to da su dijelovi koji se koriste u prehrani nastali iz cvijeta. Najrašireniji predstavnici ove skupine su krastavci, rajčica, paprika i patlidžan.

Ove vrste povrća su dosta osjetljive na povećanu koncentraciju klora koji može uzrokovati deformaciju listova, klorozu pa čak i oštećenja cijelih biljaka. On je sastavni element NPK gnojiva, stoga kod njihove primjene treba koristiti sulfatna gnojiva poput NPK (SO₃, MgO) 7-14-21 ili NPK (SO₃) 5-20-30 ali i pojedinačna gnojiva poput kalijevog sulfata, kalijev-magnezijevog sulfata i sl.

Dobro reagiraju na organsku gnojidbu

Sve ove kulture dobro reagiraju na organsku gnojidbu jer ona povoljno utječe na visinu i kvalitetu prinosa kao i na dinamiku raspoloživosti hraniva. Najčešće se koristi stajski gnoj koji se zaorava kod pripreme tla u jesen ili rano proljeće i to u količini od 25 do 40 kg/m².

Valja napomenuti da se primjenom stajskog gnojiva ipak ne osigurava dovoljno hraniva pa se preporuča i primijena mineralnih.

Zbog veće cijene sulfatnih u odnosu na kloridne soli kalija, još je veći značaj organske gnojidbe kojom se u tlo dodaju velike količine kalija i tako smanjuju troškovi.

Dušik najviše treba kod vegetativnog rasta

Velike potrebe za dušikom plodovito povrće ima posebice tijekom intenzivnog vegetativnog rasta kada je omjer potrebe za dušikom najširi prema ostalim elementima, a najveće potrebe za kalijem su tijekom plodonošenja kada im ujedno treba osigurati i dostatnu količinu kalcija.

Primjerice, kod prekomjernog dodavanja dušika rajčici dolazi do opadanja cvjetova, truljenja plodova, a biljke postaju osjetljive na bolesti. Uslijed manjka kalcija smanjen je rast vrhova izdanaka i korijena te ograničen rast plodova što se manifestira vršnom truleži i propadanjem plodova kod rajčice i paprike.

Primjeri gnojidbe plodovitog povrća

Kog gnojidbe paprike, rajčice i patlidžana u osnovnoj obradi tla treba zaorati NPK 7-14-21 u količini od 700 kg/ha, pred sadnju se unosi 150 kg/ha UREE i 300 kg/ha NPK 7-14-21. Prihranjuju se dva do tri puta KAN-om u količini od 100 kg/ha i folijarno tri do pet puta sa kalcijevim nitratom (CaNo₃) u koncentraciji od 2%.

Kod gnojidbe krastavaca preporuča se tijekom predsjetvene pripreme unijeti NPK 7-14-21 u količini od 800 kg/ha i 100 kg/ha UREE. Tijekom vegetacije moguća je i folijarna prihrana kod koje treba bit oprezan jer može doći do opekotina na listovima i cvjetovima. Posebice je potreban oprez pri folijarnim aplikacijama kompleksnih gnojiva tijekom plodonošenja. Također, u toplim mjesecima nije preporučeno vlaženje listova zbog opasnosti od pojave pepelnice i plamenjače.

Šest pogrešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Ukoliko se odlučimo folirajno prihranjivati u fazi presađivanja do cvatnje treba koristiti formulacije s naglašenim udjelom fosfora (11-44-11 ili 8-42-14), od cvatnje do formiranja plodova koristiti onu s blago naglašenim udjelom kalija (15-5-30, 16-8-32 ili 19-11-24), tijekom plodonošenja i berbi koristiti formulacije s većim udjelom kalija, a u slučaju gubitka lisne mase potrebno je jednom tjedno koristiti onu jednakog udjela dušika, fosfora i kalija (20-20-20).

Tlo treba redovno održavati plodnim

Složeni procesi gnojidbe pokazuju  kako je gotovo nemoguće gospodariti hranjivima i njihovim odnosima tako da danas rješavamo sutrašnju potrebu biljaka za pojedinim elementima. Stoga tlo treba redovno održavati plodnim, u okvirima optimalne pH reakcije i poštivati principe gnojidbe s obzirom na vrstu, količinu, način i vrijeme aplikacije hraniva.