• Bolest rasada
  • 25.01.2016. 12:25

Kako spriječiti polijeganje rasada?

Gljivice iz roda Pythium kroz nekoliko dana mogu u potpunosti uništiti rasad povrća izazivajući polijeganje rasada.

Foto: pixabay.com
  • 1.593
  • 77
  • 0

Gljivice iz roda Pythium mogu nanijeti ogromne štete u rasadničarskoj proizvodnji i dovesti u pitanje ekonomsku dobit. Raširene su svuda po svijetu, stalni su stanovnik tla i ima ih preko 100 vrsta.

Štete koje izazivaju su veće u zatvorenom prostoru gdje su mikroklimatski uvjeti idealni za njihov razvoj. Češće napadaju klijance i mlade biljke, dok su starije biljke otpornije. Inficiraju biljke od početka klijanja izazivajući polijeganje rasada zvano još i "topljenje rasada". Parazitiraju veliki broj biljaka, a posebno su osjetljivi povrće (krastavac, paprika, rajčica), cvijeće i šećerna repa. Neke vrste mogu izazvati i propadanje klijanaca voćaka.

Simptomi oboljenja

Pošto su ove gljivice stalno prisutne u tlu, često se susrećemo sa oboljelim biljkama. Manifestiranje simptoma ovisi o starosti zaražene biljke i uvjeta. Već i sjeme može biti inficirano - nikada ne proklija i raspadne se u zemljištu. U našim uvjetima najviše su osjetljive mlade biljke od početka klijanja do pojave dva, tri lista. Simptomi se javljaju na prizemnom dijelu stabla u obliku vodenastih pjega. Pjege se brzo uvećavaju, a nekrotično tkivo je jasno odvojeno od zdravog. Oboljeli dio dobiva smeđu boju i postaje sasušen. Stanice u okviru pjege brzo izumiru, a stablo je na tom mjestu tanje od zdravog dijela, što dovodi do slabljenja mehaničke moći stabla i biljka poliježe. Na polegnutim biljkama se javlja bjeličasta prevlaka, micelija, koja se širi oko biljke.

Infekcija se širi sa oboljelih biljaka na zdrave u obliku koncentričnih krugova i upravo pojava takvih golih - ćelavih mjesta nam ukazuju na pojavu zaraze u rasadniku. Za nekoliko dana može da bude zahvaćen cijeli rasadnik i možemo izgubiti cjelokupnu proizvodnju rasada u toku četiri do šest dana.

Na korijenu se, također, može javiti nekroza koja se sporo širi od vrha do osnove korijena. Na korijenu dolazi do promjene boje i tamnjenja. Biljka ne propada, ali dolazi do sporijeg porasta, žućenja, smanjenog prinosa. U ovisnosti o uvjetima, biljke mogu oporaviti korijen. Ovakav tip infekcije se javlja kod žitarica i kukuruza.

Bolest se može javiti i u mladom voćnjaku, ako su sadnice posađene na svježe iskrčen stari voćnjak. Jabuke su posebno osjetljive. Starije biljke su rjeđe inficirane ovim gljivicama. Simptomi zaraze se javljaju u obliku manjih pjega na stablu, biljke su kržljave, ne uginu, mada se i to može dogoditi

Uslovi prezimljavanja gljivica roda Pythium i pojave infekcije

Gljivice prezimljavaju u zemljištu u ubliku zoospora koje vitalnost zadržavaju dugi niz godina. Njihovo klijanje stimulira pojava tvari prilikom klijanja sjemena i razlaganja organske tvari. Do zaraze dolazi u uvjetima povišene vlažnosti i temperature. Najčešća greška u proizvodnji rasada je pretjerano zalijevanje, a to pogoduje pojavi i širenju oboljenja. Za svoje širenje zoospore trebaju tekuću vodu. Pretjerano zalijevanje će dovesti do formiranja plitkog korijena, što slabi mlade biljke. Širenju oboljenja pogoduju teško i zbijeno zemljište, slabo provjetravanje, neodržavanje higijene u rasadniku, pregust usjev. Optimalna temperatura za razvoj se kreće od 10 do 25ºC. U povoljnim uvjetima infekcija se ostvaruje za 1 do 2h.

Preventivne mjere - najznačajnije u sprječavanju zaraze

Rasad
Zaraza se može spriječiti

preventivnim mjerama

Proizvodnja zdravog i kvalitetnog rasada je preduvjet uspješne povrćarske proizvodnje i ekonomske dobiti. Velika pažnja se treba posvetiti preventivnim mjerama, jer kada jednom dođe do zaraze teško se biljke mogu oporaviti.

Preduvjet za proizvodnju zdravog rasada je higijena proizvodnje, sjetva dezinficiranog sjemena, koristiti dezinficiran supstrat. Higijena tijekom proizvodnje treba biti na visokoj razini. Sjetvu treba vršiti čistim rukama i rukavicama. Alat, posude, stolovi za sjetvu trebaju biti čisti i dezinficirani. U tu svrhu mogu se koristiti razne otopine:

  • otopina varikine i vode u odnosu 1:4,
  • 70% otopina alkohola u trajanju od 10 sekundi.

Stolovi i pod se mogu sterilizirati sa 1%-tnom otopinom CuSO4.

Supstrat koji se koristi u proizvodnji treba biti namjenski. Ukoliko sami pripremamo supstrat, potrebo ga je dezinficirati, a to je najlakše vodenom parom. Pripreme se dvije posude, jedna veća i druga manja, koja može stati u veću posudu da stranice i dno budu međusobno udaljeni od 3 do 5cm. Prostor između njih se napuni vodom. Velika posuda se poklopi. Voda se zagrijava do ključanja i ostavi da stoji najmanje 1,5h. Taj period je dovoljan da se unište patogeni i štetočine.

Obratiti pažnju na osvjetljenost i količinu zalijevanja. Po potrebi izvršiti "zasušenje" biljaka. Redovno provjetravati i osigurati optimalan sklop biljaka u rasadniku i pravilno gnojenje, posebo dušičnim gnojivima. Izbjegavati preduboku sjetvu sjemena. Ukoliko se bolest pojavi u rasadniku, potrebno je ukloniti zaražene biljke i biljke oko njih, jer bi mogle biti inficirane. Izvršiti dezinfekciju tog mjesta.

Zaštitne mjere

Za zaštitu biljaka od oboljenja polijeganja rasada koriste se pripravci od biljaka, posebno od češnjaka, preparati na osnovi bakterija i antagonističkih gljivica, zaštita kemijskim preparatima. Rasadi se tretiraju neposredno nakon sadnje, nakon pikiranja i presađivanja.

Foto: pixabay.com


Tagovi

Oboljenje nasada Klijanci Vodenaste pjege Gljivice Phytium Infekcija Korijen Polijeganje rasada Zaraza


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi