Osim rajčice, napada papriku, grah, krumpir, duhan i druge usjeve. Štetnik razvija i do 12 generacija godišnje, što znači da je u plastenicima i na otvorenom prisutan tijekom cijele proizvodne sezone.
Povrćarska sezona na otvorenom bliži se kraju, ali će se do prvih jačih mrazeva odvijati proizvodnja u plastenicima. Svi štetnici preselit će se u zaštićene prostore i mogu se očekivati još jači napadi, ne samo sovica i raznih stjenica, već i lisnog minera rajčice (lat.Tuta absoluta) koji posljednih godina predstavlja sve veći problem.
Boravili smo u jednom plasteniku gdje smo se uvjerili u probleme koje proizvođačima pravi navedeni kukac, o kojem se počelo pričati prije desetak godina, a sad predstavlja jednog od najznačajnijih štetnika povrća.
Osim rajčice, napada papriku, grah, krumpir, duhan i druge usjeve. Štetnik razvija i do 12 generacija godišnje, što znači da je u plastenicima i na otvorenom prisutan tijekom cijele proizvodne sezone. Ženka polaže oko 300 jaja, a razvija se na temperaturama oko 10 C° naviše. Kada je toplije, razvoj ide brže dok na nižim temperaturama treba nešto više od 20 dana.
Jaja su žućkaste boje, ličinke su također žute kada se tek izlegu, a kasnije su žuto zelene i na kraju ružičaste boje. Odrasle jedinke veličine su oko jednog centimetra, sivkaste boje, s tim što su mužjaci tamniji od ženki. Štetu čini ličinka koja buši hodnike na lišću i u plodovima. Ako vidite rupu na plodu, unutar nje nalazi se ličinka.
Čim se u feromonskim klopkama uhvate dvije do tri jedinke, mora se planirati tretman biljaka u roku od sedam dana, najbolje insekticidima koji djeluju i na jaja i na ličinke. Trebalo bi obratiti pažnju da se prije prodaje na tržištu koriste preparati s kraćom karencom i da se vodi računa o dozama koje se primjenjuju.
Što se tiče insekticida za suzbijanje ovog štetnika koji može uništiti cijele nasade, najviše su u upotrebi oni na bazi klorantraniliprola, indoksakarba, abamektina, emamektin benzoata, lufenurona.
Ako se želite boriti prirodnim sredstvima, najbolje je stvoriti okruženje koje će nepovoljno utjecati na razvoj insekta. Jedna od mjera kojoj se sve više pridaje pažnje je postavljanje mreža oko plastenika, naročito na ulazu u objekt i to dva do tri zida od mreža na ulaznim vratima. Ova mjera predstavlja nezamjenjivu aktivnost u najrazvijenijim povrćarskim zemljama.
Materijal od kojeg je napravljena mora biti što gušći kako odrasli kukac ne bi mogao proći kroz otvore. Osim njih mogu se koristiti bakterije Trichogramma i Bacillus thuringiensis za ličinke i parazitske gljivice Metarhizium anisopliae i Beauveria bassiana, za kontrolu brojnosti jaja, ličinki i imaga. Ovi preparati nisu dostupni velikoj većini naših proizvođača jer su jednostavno previše skupi.
Postoje još neke metode. Domaće, nekuhano mlijeko u dozi od jedne litre na 10 litara vode, uz dodatak malo ulja, može prilično dobro kontrolirati broj ličinki jer je mlijeko previše teško za probavni trakt gusjenice. Ocat s devet ili 11% alkohola, također uz dodatak malo jestivog ulja, "spržit će" jaja i ličinke štetnika. Fermentirani ekstrakti češnjaka i crvenog luka, uz dodatak ljute mljevene paprike, čili papričica, mljevenog bibera i cimeta, također će učiniti čudo u plasteniku. Doza je po pola kilograma češnjaka i crvenog luka i po 50 do 100 grama ostalih namirnica u 100 litara vode.
Bilo bi dobro da je voda toplija kako bi se brže oslobodile supstance koje djeluju na štetne insekte, a najbolje je primijeniti je u stadiju jajeta kada je štetnik najmanje otporan. Pomaže i pelin, 300 grama osušenog lista na 10 litara vode na početku piljenja gusjenica, koji je dokazani saveznik u borbi. I u jednom i drugom slučaju najvažnije je pogoditi trenutak prskanja. Na taj način šteta će biti vrlo mala i neće biti potrebe za upotrebom insekticida.
Tagovi
Autor
Fertigacija rajčice: Evo kako hraniti biljku kroz kap vode?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
