Kako se boriti protiv plamenjače salate?

Plamenjača salate je oboljenje koje izaziva gljivica Bremia lactucae i široko je rasprostranjena po cijelom svijetu. U Europi je prvi put zabilježena 1843. godine. Gljivica Bremia lactucae parazitira na preko 230 biljaka. Osim salate, ovo oboljenje se javlja i na radiču, cikoriji, artičoki, ukrasnim biljkama. Kod nas se redovito javlja svake godine. Štete na salati mogu biti direktne - propadanjem biljaka, i indirektne - kada se smanjuje kvaliteta i tržišna vrijednost salate.

Visoka vlažnost presudna za pojavu oboljenja

Bolest se može javiti na otvorenom i u plastenicima. Najčešće se javlja pri proizvodnji salate u zatvorenom tokom kasne jeseni i ranog proljeća, kada se odgovarajuća vlažnost formira između donjih listova i tla. Presudni uvjeti za pojavu simptoma su meteorološki: osvjetljenje, temperatura i vlažnost, kao i dužina trajanja optimalnih uvjeta. Kao i druge plamenjače, i plamenjača salate se javlja prilikom povećane vlažnosti i slabe ventilacije.

Sporulaciju izazivaju tama, povećana vlažnost i povoljna temperatura, veliki broj oblačnih i maglovitih dana. Konidije se raznose vjetrom i kišnim kapima. Spore se najviše oslobađaju prijepodne od 10 do 12 sati, kada je njihova koncentracija i najviša. Životni vijek spora je kratak, pogoduje im magla i visoka vlažnost. Zaraza se u povoljnim uvjetima vrlo brzo širi i već nakon pet dana se pojavljuju prvi simptomi. Plamenjača može u takvim uvjetima u potpunosti uništiti usjev salate. Gljivica stvara veliki broj sojeva, tako da otpornost sorti i hibrida nije garancija za zdrav usjev.

Mlade presadnice najugroženije

Simptomi infekcije mogu se pojaviti u toku cijelog proizvodnog ciklusa, ali su mlade biljke najosjetljivije. Prvi simptomi se javljaju na kotiledonima i prvim listovima koji u potpunosti mogu biti prekriveni bjeličastom prevlakom. Mlade biljke vrlo brzo uginu. Otpornost na gljivici se povećava sa starošću biljke. Na starijem lišću formiraju se kockaste pjege okružene žilama. U početku su pjege svijetlozelene ili žućkaste boje (klorotične), a poslije potamne. Lisni dijelovi se suše, ili zbog veće vlage podliježu truleži. Tipičan simptom pojave ovog oboljenja je pojava bjeličaste prevlake sa donje strane lista. Bolest se može javiti i u zasadima sjemenske salate. Simptomi ostvarene infekcije su vidljivi i na cvjetnoj dršci i cvijetu. Ovo oboljenje može smanjiti prinos, sniziti kvalitetu sjemena pa čak i u potpunosti uništiti proizvodnju sjemena.

Bremia lactucae prezimljava u zaraženom biljnom materijalu u obliku micelija ili u formi ospora. Primarne zaraze se mogu ostvariti inokulativnim materijalom iz zemljišta, sa ostavljenih zaraženih biljaka, iz susjednih zaraženih nasada, divljih i samoniklih pripadnika roda Lactuca i preko sjemena. Uloga sjemena u širenju ove zaraze je vrlo mala. Spore se šire putem vjetra i vode.

Preventivne mjere - osnova zaštite

Salata se u ishrani koristi u svježem stanju i sirova zbog toga je zaštita salate od ove gljivice veoma specifična i traži niz preventivnih mjera. Salata se sadi na ocjeđenim i sunčanim zemljištima, treba izbjegavati udoline gdje se zadržava magla, razmak u redu i između redova treba biti veći - to omogućava bolje provjetravanje.

Dobar plodored smanjuje inokulacijski potencijal. Dobri predusjevi za salatu su: krumpir, kupus, paprika, paradajz, crveni luk i mrkva, dok su loši predusjevi peršun i celer. Pri gajenju u plastenicima je potrebno regulirati vlažnost, omogućiti dobro provjetravanje, spriječiti kapanje sa folije kojom je plastenik prekriven, regulirati temperaturu, ukloniti sve biljne ostatke koji mogu biti izvor zaraze za buduće usjeve salate, poštovati plodored, regulirati ishranu dušičnim gnojivima. Salata se na isto mjesto može saditi nakon dvije do tri godine. Nakon berbe potrebno je pažljivo ukloniti sve biljne ostatke.

Za sjetvu treba koristiti visoko kvalitetno sjeme, ali i izvršiti dezinfekciju sjemena u toploj vodi 15 do 20 minuta na temperaturi od 48 do 50°C. Nakon toga, sjeme brzo ohladiti za 2 do 3 minute u hladnoj vodi i prosušiti.

Zaštita salate eko pripravcima

Preventivna tretiranja treba obavljati od presađivanja do pojave 11 ili 13 listova, što ovisi o uvjetima proizvodnje. Dobri rezultati u zaštiti salate se postižu korištenjem preparata od mlijeka i joda. U 9l vode ulije se 1l mlijeka i doda 5% otopina joda u količini od 10 do 12 kapi, ne više. Vrlo dobro se pokazala i otopina bijelog luka.