Jesenska ili proljetna sjetva graška? Koje su prednosti i mane?

Jedna od povrtlarskih vrsta koja ima izuzetno povoljno djelovanje na tlo je grašak. Osim što ćemo njegovom sjetvom osigurati berbu, obogatit ćemo zemlju korisnim elementima, povećati njegovu plodnost i rahlost. Kao predusjev djeluje pozitivno na većinu drugih biljnih vrsta koje uzgajamo i doprinosi njihovoj rodnosti.

Prednosti i mane jeseni i proljeća

Sjetva graška tijekom jeseni ima niz prednosti. U zimskom razdoblju ova kultura akumulira hranjive tvari, prije svega dušik, sprječava eroziju, može se iskoristiti kao zeleno gnojivo.

Nakon skidanja ljetnih kultura ima dovoljno vremena da se zemlja obradi i pripremi za sjetvu koja se u kontinentalnim područjima obavlja tijekom listopada i početkom studenog, a u južnim i do kraja studenog. Cilj je da do pojave mraza, snijega i niskih temperatura imamo mlade biljke koje su dovoljno narasle i razvile se da mogu izdržati takve uvjete. Preranom sjetvom one prerastu i postaju osjetljive na mraz, dok kod prekasne, niske temperature mogu biti pogubne za biljke u fazi nicanja.

Možemo ga sijati u redove ili kućice. Kod sjetve u redove na pripremljenoj parceli ili gredici napravimo plitke kanale dubine do 3 cm. Međuredni razmak je od 15 do 20 cm, a razmak u redu je od 5 do 7 cm.

U ovom razdoblju mlade biljke mogu napasti lisne uši i zbog toga usjev treba redovno pregledati i pravovremeno štititi. Ponekad se javljaju i bolesti tipične za hladnije vremenske uvjete. Oštre zime bez snježnog pokrivača mogu dovesti do smrzavanja, a prevlažna sredina do truljenja. Kako bi smanjili gubitke, grašak možemo uzgajati u tunelima koji će ih zaštiti preko zime.

Prednost jesenske sjetve je što biljke nastavljaju rasti u rano proljeće, ranije plodonose, imaju dovoljno vlage u tlu, uspiju izbjeći neke opasne štetnike, a tu u prvom redu izbjegavamo crvljivost plodova i štetu od žiška.

Grašak se sije u rano proljeće čim nam vrijeme dozvoli

I pored toga što je tehnika skoro ista, proljetna sjetva može biti problematična iz više razloga. Potrebno je pričekati da se tlo ugrije kako bi pristupili obradi  i sjetvi. Obično je to u ožujku, ali nepovoljni uvjeti mogu termin sjetve odložiti što povećava problem napada štetnika i pojave bolesti. U nekim godinama proljeća su suha i neophodno je zalijevanje. Prednost je što u povoljnim uvjetima grašak niče ujednačeno, biljke brzo rastu.

Sjetva pred zimu

Poseban oblik je kasna zimska sjetva kada u zemlju polažemo sjeme koje ostaje neaktivno, uspavano, zbog niskih temperatura, prekriveno snijegom. Prednost je što ovakvo sjeme klija i niče vrlo rano u proljeće. Biljke su izuzetno otporne, a usjev izbjegava najveći broj štetnika i bolesti.

Nedostatak je što nam trebaju veće količine sjemena, jer je veliki broj zrna koja će propasti. Drugi problem je neujednačeno nicanje i razvoj što stvara probleme tijekom perioda vegetacije, oko zaštite i berbe.