Indijski odnosno malabarski špinat trajna je zeljasta biljka porijeklom iz tropskog područja gdje poput vinove loze raste cijele godine.
Penje se poput zelenih penjačica, tamnozelenih je i srcolikih istova, koji na mjestu gdje se (od)režu, iznova rastu i ne suše se. Isplativa je kultura, a riječ je o indijskom odnosno malabarskom špinatu (Basella alba L.) iz porodice Basellaceae s debelim mesnatim listovima.
Često je njegov traženi kultivar Basella alba Rubra s crvenkasto obrubljenom stabljikom. Malabarski špinat, zeljasta je biljka Britanskog otočja i indijske regije Malabar, koja potječe iz tropskog područja gdje ga ima cijele godine. U umjerenim klimama raste sezonski, a sije se u ovo vrijeme. Sve je popularniji među komercijalnim proizvođačima u Europi, dok se kod nas probija na poljoprivrednu scenu. Ta biljka ne zahtijeva puno njege, a rastom se pruža poput vinove loze.
Indijski špinat sve popularniji među komercijalnim uzgajivačima!
Prema riječima umirovljenog agronoma prof. dr. Brune Novaka Basella alba malih je dvospolnih cvjetova gusto pribijenih u svojevrsne grozdove odnosno cvatove duge nekoliko centimetara. Cvatu od svibnja do rujna s plodovima sjajnih crnih bobica koje dozrijevaju od srpnja do listopada.
Zahvalna je odlika indijskog špinata, kaže naš sugovornik je(st) što dobro podnosi sušu za razliku od uobičajenog, a sjeme mu se može nabaviti u poljoapotekama. Nakon sadnje, za dva do tri tjedna, taj špinat niče odnosno traži dugu vegetaciju, sunčano mjesto te toplo i vlažno tlo.
Pri rastu stabljika biljke može se valovito izdužiti i do desetak metara pa joj treba osigurati potporanj ili mjesto po kojem će puzati. Može se usmjeriti i u visoki grm odnosno sijati u cvjetnim žardinjerama. U Aziji ta trajnica ima dvojaku funkciju: kao jestiva i ukrasna biljka koja se može vidjeti po tamošnjim dvorištima i balkonima.
U umjerenim klimama sezonska je kultura, koja voli toplo i vlažno tlo i ne zahtijeva puno njege. Sjeme špinata može se nabaviti u poljoapotekama. a ovih je dana i vrijeme sadnje.
Sjeme špinata sadi se na centimetar dubine u male kontejnere na temperaturi oko 20 stupnjeva, a sadnice se na otvoreno polje mogu iznijeti koncem svibnja. One, kaže naš sugovornik, brzo rastu, a za kvalitetan uzgoj biljci treba osigurati rahlo, dobro drenirano i malo pjeskovito tlo bez puno vjetra.
Malabarski je špinat, ističe prof. dr. Novak, i biljka bogata antioksidansima, željezom kojeg ima više od uobičajenog špinata, obiluje vitaminom A (održava zdravlje sluznice, kože, prevenira karcinom pluća i usne šupljine), C odnosno onima B skupine. Sadrži dosta kalija (pomaže pravovaljanom radu srčanog ritma) koji je organizmu nerijetko deficitiran mineral posebice u starijoj dobi.
Svježe lišće koje se konzumira (treba ga dobro oprati zbog pijeska) izvor je luteina odnosno zeaksantina koji su potpora procesu ozdravljenja organizma odnosno uništavaju slobodne radikale uzročnike starenja stanica. Prevenira biljka i kardiovaskularne bolesti, osteoporozu, a preporučljiva je hrana trudnicama.
Sadnice indijskog špinata doznajemo mogu se nabaviti i na zagrebačkom Agronomskom fakultetu u Zavodu za povrćarstvo. Malabarski se špinat u prehrani spravlja kao i sezonsko zelje, špinat, potočarka, prkos i slične povrtnice, a dobro se sljubljuje s lećom, plodovima mora, rižom krumpirom, mesom.
U južnoj Indiji, Maleziji, Kini, Šri Lanki i okolnim zemljama, lišće tog špinata koristi se kao varivo, juha (dobar je zgušnjivač zbog sluzavosti), a od njega, pomiješanog s brašnom rade se i rezanci. Zbog oksalne kiseline u količini konzumiranja te kulture trebaju biti pažljivi(ji) bubrežni bolesnici. U Hrvatskoj je malabarski špinat još uvijek nepoznata kultura koja može dobro uspijevati u ekstremenim vremenskim uvjetima koji nam se sve češće događaju.
Foto: bigstockphoto.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Fertigacija rajčice: Evo kako hraniti biljku kroz kap vode?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
