HPK se oglasio o štetama u plastenicima: Traže krizni fond i bržu reakciju sustava

Zbog velikih razmjera šteta u plastenicima prošlog tjedna, na području grada Zagreba i okolice, Hrvatska poljoprivredna komora traži nadoknadu šteta poljoprivrednicima kako bi nastavili s proizvodnjom. Brojni plastenici na području grada Zagreba i okolice imali su ogromne štete koje se i dalje zbrajaju, a koje su nastale na imanjima uslijed vjetra koji je povremeno puhao i 120 kilometara na sat.

Uništeni plastenici, očajni OPG-ovi: Ministar ih zove na sastanak

"Među ključnim je da se što prije pokrene Krizni fond za poljoprivredu, koji HPK predlaže već nekoliko godina, a iz kojeg bi se financirali poljoprivrednici kada se nađu u kriznim situacija, poput ove koja je zadesila poljoprivrednike u gradu Zagrebu", navode u ovoj organizaciji dodajući da je također potrebno omogućiti lakše osiguravanje i jednostavnije postupke za osiguranje jer sadašnji model, smatraju, očito nije dobar, dapače osiguravajuće kuće izbjegavaju isti, priopćeno je iz HPK.

Nije jednostavno proglasiti elementarnu nepogodu

Najveći problem je to što u Zagrebu, za razliku od manjih jedinica lokalne samouprave (JLS), nije jednostavno proglasiti elementarnu nepogodu. Naime, ona je uvjetovana vrijednošću ukupne izravne štete od najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda JLS za prethodnu godinu i pod uvjetom da je urod umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području JLS i/ili uvjetom da je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području JLS najmanje 30 posto.

"U ovom trenutku nije izgledno da će šteta na razini grada Zagreba doseći 20 posto, no urod bi nakon popisa šteta mogao biti umanjen za najmanje 30 posto u odnosu na prethodni trogodišnji prosjek", ističu iz HPK gdje dodaju kako Grad Zagreb treba poslati, ako već nije, na teren izvid i napraviti popis šteta na povrću/u zaštićenim prostorima.

"Ne znamo vodi li se popis povrtlara i proizvođača u plastenicima odvojeno, to će provjeriti kolege iz Uprave za ruralni razvoj pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva", navode u HPK uz dodatak kako nemaju informaciju o tome jesu li barem neki proizvođači osigurali svoje plastenike.

Povećati proračun za poljoprivredu

Grad Zagreb, prema planu proračuna za 2026., na raspolaganju ima 3.077.158.730 eura, od čega je za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i lov planirano 6.363.000 eura, a samo za poljoprivredu približno 1,5 milijuna eura, što je manje od 0,05% ukupnog proračuna. S obzirom na to da Grad Zagreb prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava iz 2025. godine ima upisano 6.413 poljoprivrednih proizvođača, bilo bi preporučljivo povećati proračun te napraviti program s ciljem obnove njihovog potencijala nakon nastalih šteta, kažu u HPK, jer je prosjek ostalih Županija u RH između 1-3% izvornog proračuna.

Županije za poljoprivredu izdvajaju više od 55 milijuna eura: tko najviše ulaže u 2026.?

U HPK naglašavaju da trenutna proizvodnja povrća pokriva svega 50 posto vlastitih potreba, što našu zemlju čini izrazito ovisnom o uvozu. "Jedan od najučinkovitijih načina za povećanje proizvodnje jest poticanje kontroliranog uzgoja u plastenicima i staklenicima, zbog čega je od iznimne važnosti da se poljoprivrednicima posebno malima olakša investiranje i osiguranje u slučaju elementarnih nepogoda, te da im se neodgodivo pomogne kako bi ponovno pokrenuli proizvodnju", upozoravaju u ovoj organizaciji uz poseban poziv građanima:

"HPK poziva sve građane da kupuju poljoprivredne proizvode direktno od malih OPG-ova, svojih susjeda jer na taj način pomažemo njihovom opstanku, hrvatskoj samodostatnosti te ukupnoj gospodarskoj slici RH", zaključuju.