Pretraga tekstova
Okopavanje pomaže biljkama da bolje rastu, omogućava im da iskoriste svu dostupnu vodu i čini tlo zdravijim. Tu su pravila kada i kako provesti ovu mjeru
Obilne kiše s pljuskovima uobičajene su u ovo doba godine. Dobrodošle su većini usjeva, osim ako ne dolaze s tučom i jakim vjetrom, a što je zadesilo neka područja posljednjih dana.
Nakon takvih kiša potrebno je pružiti pravilnu njegu biljkama i primijeniti odgovarajuću agrotehniku. Povrće, voće i ratarski usjevi, u ovakvim su uvjetima podložni utjecaju raznih bolesti, štetnika, ali i rastu korova.
Jedna od mjera koju svakako treba obaviti, čim se može ući u vrt ili polje je okopavanje usjeva.
Nakon kiše često puta uslijede visoke temperature. Površinski sloj tla se stvrdnjava te se stvara površinka kora koja otežava prodiranje zraka, vode i hranjivih tvari do korijena biljaka. Okopavanjem se pokorica razbija, što poboljšava uvjete za rast biljaka.
To što je dio biljke pod zemljom, ne znači da ne treba zraka. Okopavanje omogućava njegov bolji protok, a što je ključno za zdravlje korijena i mikroorganizama u tlu. Oni igraju ključnu ulogu u razgradnji organske tvari i dostupnosti hranjiva za biljke. Dobra aeracija pomaže i u sprječavanju nakupljanja štetnih plinova.
Ovom se mjerom smanjuje površina tla izložena direktnom suncu i vjetru, a time i gubitak vlage isparavanjem. Poroznost tla omogućuje bolju apsorpciju vlage koja dolazi sa sljedećom kišom, ali i svakom rosom.
Kiša potiče klijanje i rast korova. Ovom vrstom obrade se oni uklanjaju prije nego što mogu ozbiljno konkurirati usjevima za hranjive tvari, vodu i svjetlost.
Ovisno o vrsti tla, naročito ona koja su siromašna humusom, mogu se zbiti nakon kiše što otežava rast korijena i smanjuje poroznost. Okopavanje pomaže u održavanju rahle strukture tla, što olakšava rast korijena i bolju infiltraciju vode.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku. Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima... Više [+]
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku.
Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima koje je stranim sortama teško preživjeti:
- Iznimno hladne zime koje testiraju preživljavanje ozimih kultura.
- Suha proljeća koja zahtijevaju snažnu energiju klijanja u hladnom tlu.
- Dugi ljetni dani (ponoćno sunce) koji potpuno mijenjaju ritam rasta biljaka.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovakvo bi sjeme trebalo sada nama, imamo problema na poljima. Sjeme visokih prinosa tolerantnih na sušu, a vrijeme i temperature ubitačne. Kiša, pa Više [+] jako sunce, isparavanja iz zemlje kao u sauni, hladne noči, bar ovaj dio gdje sam ja.