Na koje povrće se nagrće zemlja?

Nagrtanje povrća tijekom rasta je poljoprivredna aktivnost koja je za neke vrste neophodna, za neke poboljšava njihov rast i razvoj, a neke je nikako ne podnose. Dodavanjem zemlje oko biljaka dajemo im stabilnost, spriječava se rast korova. Kaže se da jedno nagrtanje zamjenjuje dva zalijevanja.

Dodatno rahlimo i prozračujemo tlo. Stvaramo povoljnije uvjete za rast korijena, adventivnog korijenja, gomolja, izbjeljivanje zelenih dijelova. Povećava se sadržaj zraka, ali i vlage koja je dostupna.

Obavezna mjera za krumpir i poriluk

Nagrtanje je mjera koja krumpiru stvara povoljne uvjete da se formira veći broj gomolja i poboljša njihov rast i razvoj. Prvi put se provodi kada su biljke visoke 10 cm, a može se ponoviti još jedan do dva puta kako bi se osigurao bolji urod. Često uzgajivači puste biljke da narastu nešto više i obave samo jedno zagrtanje. Osim što će stvoriti povoljne uvjete ova operacija suzbija rast korova. Prije nagrtanja dodaje se prihrana.

Kod poriluka ova mjera je neophodna, ako želimo dobiti duži bijeli dio. Nagrtanjem zemlje biljka ostaje u mraku, gubi klorofil, odnosno etiolira. Razvija se sočno i mekše tkivo.

Jagode i špinat ne podnose višak zemlje

Pored njih nagrću se bob, grašak, mahune, krastavci, rajčice, razne kupusnjače. Dodana zemlja biljkama daje stabilnost, a neke će, poput rajčice, razviti adventivno korijenje.

Dubina sadnje presadnica: Koliko duboko voli paradajz, a koliko kupusnjače?

Vrste koje ne podnose gomilanje zemlje su jagode, salate, špinat i većina drugog koje razvija lisnu rozetu.