Diljem Hrvatske beru se šparoge!

Dok je sjetva kukuruza na istoku Hrvatske završila prije manje od mjesec dana, jedna povrtlarska kultura sazrijeva upravo u ovo vrijeme, u mjesecu svibnju. Šparoga, iznimno cijenjena povrtnica u nas je još uvijek nedovoljno zastupljena.

Šparoga svoj maksimalan urod dostiže nakon sedam do osam godina, a razlikuju se divlje, odnosno samonikle te bijele i zelene šparoge.

U nas najzastupljenija zelena šparoga

Klikni ovdje i saznaj više o uzgoju šparoga!

"Bijelu šparogu sade ponajviše u Njemačkoj, ona se sadi pod zemljom, u pjeskovitom tlu. U nas je najviše zastupljena zelena šparoga, koja raste nadzemno. Iako postoje dvojbe, neki smatraju da je ipak zelena šparoga bolja od bijele, vjerojatno zbog sposobnosti vezanja sunčeve svjetlosti", pojašnjava Marija Andrijanić s OPG-a Horvat.

Divlja šparoga pak najviše raste u Istri, nešto je tanja od zelene i raste samoniklo. Nikako ne bi trebalo dozvoliti da u nasadu zelene šparoge nastanu korovi, već je potrebno redovno plijeviti, frezati, ali i gnojiti. Riječ je o kulturi koja svakako zahtijeva posvećenost i rad.

Berba se šparoga odvija ručno, nakon čega slijedi rezidba i sortiranje. Sortiranje se na nekim našim gospodarstvima još uvijek radi ručno uz pomoć kalupa, na OPG-u Cerančević za rezidbu na točno određenu dužinu koriste mehanizaciju.

Dvije godine do prvog roda

"Točno je određena mjera na kojoj se režu šparoge. Posao nije težak, ali je malo pipkav", pojašnjavaju. Krajevi šparoga su nejestivi i tvrdi i on se režu, a plodovi se dijele u klase. Najčešće se uzima pola kilograma ploda i veže u vezice. Šparoge u vezicama stavljaju se u kašete na vlažnu spužvu kako bi upile još malo vlage radi svježine.

Šparoga je nadaleko poznata kao afrodizijak, a mnogi hvale njezina ljekovita svojstva, posebice utjecaj na probavni i mokraćni sustav. Iznimno je cijenjena kulinarska namirnica, no od sjetve sjemena pa do prve berbe dug je i mukotrpan dvogodišnji posao.

Domaći ratari i dalje se drže tradicionalnih kultura

"Uzgoj šparoga je zahtjevan i mukotrpan posao, ali ako su vremenske prilike dobre šparoga će se pokazati itekako profitabilnim. Nažalost, i dalje su rijetki oni koji ju sade. Bilo bi jako dobro da naša Slavonija zaživi i protiv pozitivne konkurencije nemamo ništa, a kada bismo imali više površina, mogli bismo i izvoziti. Za sada šparogu plasiramo samo na domaćem tržištu", pojašnjavaju na OPG Cerančević.