• Dezinfekcija zemljišta
  • 22.01.2019. 13:30

Dezinfekcija zemljišta - koje su biološke metode

Plastenička proizvodnja je vrlo intenzivna i odlikuje je stalna smjena usjeva. To dovodi do iscrpljivanja zemljišta i nagomilavanja uzročnika biljnih bolesti i zemljišnih štetnika što može dovesti do propadanja uzgajanih biljaka.

Foto: Bigstockphoto/Tanacha
  • 1.170
  • 151
  • 0

Naš odnos prema plasteniku, prostoru u njemu i oko njega, zemljištu može u velikoj mjeri imati utjecaj na pojavu biljnih bolesti i štetnika. Što smo nemarniji to se veći problem može javiti tijekom vegetacije. Održavanjem higijene plastenika i prostora oko njega možemo puno učiniti kako bi spriječili pojavu bolesti ili štetnika. Posebnu pažnju treba posvetiti supstratu koji koristimo u proizvodnji presadnica i zemljištu u plasteniku.

U rasadničkoj proizvodnji velike štete čine fitopatogene gljivice koje izazivaju polijeganje i topljenje rasada. Danas na tržištu imamo namjenske supstrate za proizvodnju presadnica koji su već unaprijed pripremljeni i dezinficirani što nam olakšava rad ukoliko smo hobisti i amaterski uzgajivači biljnog rasada.

Zdravo zemljište je ključ uspjeha plasteničke proizvodnje

Zemljište u plasteniku koristi se više godina, biljni usjevi se smjenjuju i po nekoliko puta tijekom godine, a sve to dovodi do zamora zemljišta. Vremenom dolazi do nagomilavanja uzročnika biljnih bolesti i štetnih organizama (jaja, ličinke i odrasli insekti, nematode, puževi, tripsi, pauci). Na uspješnost uzgajanja povrća u najvećoj mjeri ima nakupljanje fitopatogenih gljivica kao što su Pythium spp., Fusarium spp., Phythopthora spp., Verticilium spp. koje izazivaju polijeganje, truljenje i dovode do propadanja biljaka.

Najbolje bi bilo premjestiti plastenik na novu lokaciju, ali to najčešće nije izvodivo. Jedan od načina obnavljanja zemljišta  i smanjenja populacije štetnih organizama je da prije sadnje ili sjetve glavne kulture uzgajamo žitarice. Prednost žitarica je što prekidaju lanac razvoja većine bolesti i štetnika povrća koje uzgajamo u plasteniku. Osim toga, korijen žitarica prodire u zemljište i čini ga rahlijim. Raž je vrsta koja se najčešće koristi, dok zob treba izbjegavati zbog isušivanja zemljišta. Ovisno od biljnih vrsta koje namjeravamo uzgajati u plasteniku možemo za dezinfekciju i obogaćivanje iskoristiti mahunarke, posebno je značajna vigna.

Metarske mahune dobro rode i kada je suša

Ipak se najčešće obavlja dezinfekcija zemljišta različitim postupcima i materijama. Prije bilo kakve dezinfekcije potrebno je ukloniti sve biljne ostatke, očistiti plastenik i opremu. Na ovaj način ćemo ukloniti veliku količinu uzročnika biljnih bolesti koji se nalaze u i na biljnim ostacima, olakšat ćemo rad prilikom dezinfekcije zemljišta.

Postoje različiti postupci dezinfekcije: fizički, termički, biološki i kemijski. Kemijski fumiganti su otrovi i zbog toga uvijek prednost treba dati neotrovnim postupcima.

Dezinfekcija snijegom

Ovo je stara metoda i vidljiva svakom vrtlaru. Zemlja poslije zime i snijega je mnogo "zdravija" i bolja za obradu. Niska temperatura, posebno smjena viših i nižih temperatura tijekom zime dovodi do propadanja štetnih organizama i smanjenja njihovog broja u zemljištu koje koristimo za uzgajanje biljaka. Osim za gredice ova metoda je pogodna za niske tunele ili prekrivene gredice. Jednostavno se gredice i tuneli otkriju da na njih pada snijeg ili se snijeg s okolnog prostora lopatama prebaci na gredicu.

Solarizacija

Ovo je postupak iskorištavanja Sunčeve energije. Zemljište je prije ovog postupka potrebno pripremiti i usitniti. Da bi postupak imao efekta vlažnost zemljišta treba biti 60%. Nakon toga se zemljište prekriva folijom i ostavi prekriveno od 2 do 3 mjeseca. Temperatura ispod folije se povećava i na taj način se uništavaju štetni organizmi.

Dezinfekcija vodenom parom

Vodena para ima izuzetna dezinfekcijska sredstva. Najjednostavniji način koriste hobisti kada pripremaju supstrat za sjetvu. Jednostavno zaliju manju količinu zemlje vrelom vodom. Profesionalna dezinfekcija vodenom parom je skup postupak, jer nam treba posebna oprema. Zemljište se prekriva folijom, a u zemljište se ubrizgava vodena para koja u vremenu do 60 minuta povećava temperaturu zemljišta do 80°C. Mada, trajanje postupka i vrijednost temperature ovise od dubine sloja koji se dezinficira. Nakon odrađenog postupka potrebno je da prođu dva tjedna kako bi se procesi u zemljištu ustabilili i nastavili funkcionirati budući da visoke temperature vodene pare djeluju na sve žive organizme u zemljištu.

Termička dezinfekcija zemljišta

Za ovaj postupak se koriste posebni strojevi kojima se zemljište zagrijava na temperaturu do 95°C u trajanju od 5 minuta. Ovaj postupak uništava spore i micelije gljivica, mnoge štetnike koji prezimljavaju u zemljištu, sjeme korova.

Dezinfekcija biljkama

Već sam spomenula "odmaranja" zemljišta sjetvom žitarica, ali pored žitarica mogu se koristiti i druge biljne vrste. Kadifica i neven su odlične biljke za dezinfekciju zemljišta, posebno kada je u pitanju problem s nematodama. Bijela gorušica ili slačica je još jedna biljna vrsta koja je odlična za dezinfekciju zemljišta. Posijane biljke se zaoravaju i tijekom raspadanja u zemljištu oslobađaju se tvari koje smanjuju gljivice koje izazivaju biljne bolesti, a istovremeno smanjuju sposobnost klijanja sjemena raznog korova.


Tagovi

Dezinfekcija zemišljišta Plastenička proizvodnja Higijena plastenika Rasadnička proizvodnja Biološke metode


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi