Sinonim: Žutelj, zimorod, ognjac | Engleski naziv: Common marygold | Latinski naziv: Calendula officinalis L.
Neven je ukrasna biljka, a suhi cvijet sve se više upotrebljava kao sastojak masti za liječenje upale sluznica i obnavljanje epitelnih stanica te kao antiseptik.
Jednogodišnja je biljka. U jesen iznikle biljke bez oštećenja mogu prezimiti i rano u proljeće početi rasti. Korijen raste duboko u tlo i vretenast je, a iz njega rastu zeljaste lako lomljive stabljike visine 50-80 cm. U gornjoj polovici su razgranate, svijetlozelene, kao i sjedeći, duguljasti listovi. Cvjetna glavica promjera 5-10 cm oblikuje se na vrhu svake stabljike. U središtu cvjetne stabljike nalaze se cjevasti plodni cvjetovi, a u 2-3 reda su raspoređeni uz rub jezičasti, neplodni, žuti do narančasti cvjetovi tzv. latice. Plod je srpasto savijen, nazubljenog vanjskog ruba, svijetlosmeđ do tamnosmeđ. Sjemenka je roška, dužine 0,5-2 cm. Masa 1.000 sjemenki iznosi 4-10 g. Sjeme je klijavo 5-6 godina, a nakon 4-5 dana niče. Neven vrlo brzo raste, pa prvi cvjetovi procvatu 40 dana nakon nicanja i cvatu sve do jačih mrazova u jesen. Ukoliko su u srpnju visoke temperature naglo procvjeta i daje sjeme, ali s prvom kišom biljka se obnavlja. Biljke se pomlađuju i produžuje im se vijek vegetacije redovitom berbom.
Neven nije osjetljiv na sušu, voli toplu klimu. Na rastresitim tlima bogatim humusom, černozemi, smeđa tla i crnice, daje prave prinose.
Neven se dobro uklapa u plodored, jer je jednogodišnja biljka, a na isto tlo sije se nakon dvije godine. Zimskim dubokim oranjem postižu se bolji prinosi.
Nakon obaveznog zimskog oranja, tlo se poravna i usitni u proljeće, da se radi sigurnog i jednoličnog nicanja osigura zbijena posteljica.
Na prinos cvijeta nevena negativno utječe dodavanje dušika, a fosfor i kalij poboljšavaju prinos i kakvoću cvijeta. Tlima srednje opskrbljenima gnojivom nije potrebna prihrana, već samo jesenska osnovna gnojidba, kojom po hektaru valja osigurati 40-50 kg/ha dušika, 60-80 kg/ha fosfora i 80-100 kg/ha kalija. Prihrana dušikom provodi se samo iznimno, ako to zahtijeva stanje usjeva.
Zajedno sa sjetvom obavlja se zaštita od korova. Kada se pojavi 3-5 pravih listova gust usjev se prorjeđuje na razmak 6-8 cm. Ovisno o karakteristikama tla i zakorovljenosti širokolisnim korovima, treba obaviti dvije do tri kultivacije.
Mlade biljke nisu osjetljive na proljetne mrazeve, pa je sjetvu moguće obaviti što ranije u ožujku, da bi što prije mogla početi berba cvijeta. Na taj način se dobiva veći prinos po jedinici površine. Sije se strojevima za sjetvu pšenice izravno, na međuredni razmak 50 cm, u neprekidnom nizu, na dubinu 3-4 cm. Za 1 ha dovoljno je 5-6 kg sjemena. Moguć je i uzgoj nevena iz rasada, ali je gospodarski opravdan samo ako se uzgaja kao ukrasna biljka.
U svibnju kada procvjeta dovoljan broj cvjetnih glavica, počinje berba cvjetova. Obavlja se ručno, najbolje dva puta tjedno. Ubrani cvjetovi odmah se otpremaju na sušenje. Sušenje samo latica je brže i ekonomičnije. Osušena droga je vrlo higroskopna i odmah nakon sušenja se pohranjuje u natron-vreće i uskladišti u suhoj prostoriji. Postižu se prinosi 0,8-1 t osušenih glavica, odnosno 0,4-0,5 t/ha latica.
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Neven
U južnoj i istočnoj Africi raste neobično drvo Pterocarpus angolensis, ili krvavo stablo, kiaat, mukva ili muniga. Kada se preseče deblo, grana ili kada se ošteti stablo, iz njega počinje da curi gust tamnocrveni sok, koji neverovatno podseća na krv, a čija je funkcija da oporavi drvo i zaceli ranu....
REKORDNI OSMI WINEOS Osmi međunarodni sajam vina, delicija i ugodnog življenja, WineOS održan je u petak 13. i subotu 14. siječnja 2023. u dvorani Gradski vrt u Osijeku. Bio je to najveći WineOS dosad na kojem se predstavio rekordan broj proizvođača vina, žestokih pića, slastica, suhomesnatih proizv...
FRANCUSKI NAČIN SADNJE KROMPIRA. Uobičajeno je da na gazdinstvima propadaju ogromne količine sena i slame. Povećanje efikasnosti poljoprivredne proizvodnje može se postići nadzemnom sadnjom krompira. Krompir (Solanum tuberosum L. - fam. Solanaceae) je zeljasta biljka, karakterističnog oblika gomolja...
Od 07. do 09. oktobra u Topoli se održava privredno turistička manifestacija Oplenačka berba po 59. put a u okviru nje Sabor izvornog narodnog stvaralaštva. Kao i svake godine i ove je planirano XVIII Međunarodno ocenjivanje vina i rakije u Kraljevskoj vinariji za 04. oktobar sa početkom od 10 časov...
Da li ste znali da postoji žuti i crni paradajz?Pored standardnog crvenog, ove dve sorte se gaje u pojedinim domaćinstvima u Šumadiji, uglavnom kao hobi varijante. Na tržištu nemaju "prolaznost" jer kod mnogih kupaca vlada neverica, kakvog li je ukusa? Uzgajivači ističu da je ukus i crnog i žutog pa...
✅Box Palete - sanduci za voće i povrće✅ ‼BOX PALETE‼ ‼DRVENE PALETE‼ ‼DRVENI ELEMENTI‼ ☎️+38162/812-4044 www.boxpalete.com https://youtu.be/MYQZ6ObBkDs facebook.com/boxpalete boxpaletefb@gmail.com ⚠️RADIMO ZA VAS⚠️ Po Vašoj želji i meri Izrada Box i Drvenih paleta svih dimenzija kao i drvenih elem...
U Šumadiji kao i u celoj Srbiji jesen je doba kada ljudi koji žive na selu čiste svoje njive I baste sakupljajući opalo voće i povrće ,neobran kukuruz i slicno , nakon čega počinju spremati zemljište za sledeću godinu.Tako je bilo i u domaćinstvu porodice Pavlović iz sela Grabovica kod Gornjeg Milan...
Da li ste znali da je najskuplji konj na svetu Fusaiči Pegazus (Fusaichi Pegasus) prodat na aukciji za neverovatnih 70 miliona dolara, tako postavši najvredniji konj ikada. Cenu konja diktira genetika, ali i predispozicije, te osvojene titule. Prevedeno, zarada. Čak i ako konj završi svoju takmičars...
Uzgajanje lekovitog bilja isplativ je posao i sve je više mladih koji odlučuju da se bave ovom vrstom proizvodnje, a dragocene savete mogu dobiti u Institutu Dr Josif Pančić u Pančevu. ”U poslednje vreme mnogi se okreću proizvodnji lekovitog bilja jer je dosta isplativa, a potražnja raste. Sve je vi...
Ekološka katastrofa na jezeru u Čonoplji, blizu Sombora. Šta se desilo? Firma AgriSer koja se bavi uzgojom lešnika, izbušila je 28 bunara, na dubini od preko 200 metara, što po zakonu nije dozvoljeno (najveća dozvoljena dubina je 120 metara) i na taj način oštetila vodene žile koje su napajale jezer...
U Zrenjaninu, nekadašnjem Bečkereku, početkom 19. veka delovalo je povereništvo za so, a na taj period danas podseća zdanje stare Solane koje je sada prava ruina. Zgrada je, zvuči neverovatno, pod zaštitom države kao istorijski vredan objekat od 1968. godine godine. Ovaj objekat svedoči o prošlosti...
