Češnjak i susjedi: Zašto mu jagode povećavaju glavice, a koga ne podnosi?

Češnjak je povrtnica koju skoro svi uzgajamo i konzumiramo. Kao što je neizostavan kada je riječ o narodnoj medicini i našem zdravlju, on je pravi zaštitnik većine vrsta povrća. Ne koristimo ga jedino kada je u pitanju zaštita lukovičastih vrsta.

Ima insekticidno, antifungalno, antibakterijsko i antivirusno djelovanje. Na biljke djeluje i kao biostimulator. Neke štetnike odbija njegov miris, dok korisne kukce privlači. Mirisom odbija lisne uši, tripse, grinje, ali i krupne životinje kao što su glodavci, srne.

Pored kojih biljaka očekujemo dobar urod?

Najčešće govorimo kako je češnjak dobar ili loš biljni susjed. Međutim, rijetko čujemo koje biljke pozitivno, a koje negativno djeluju na ovo povrće. Odličan suživot na istoj gredici ima s jagodama, koje štiti od gljivičnih bolesti. Treba paziti da se ne posadi preblizu i da ga ne zaguše korijen i listovi jagode. Glavice će biti krupnije, jer usjev jagoda gnojimo i navodnjavamo u fazama koje su kritične za rast češnjaka.

Mrkva ga svojim mirisom štiti od napada lukove muhe i pomaže u prevenciji bolesti glavice. Također, potiče formiranje njegovih podzemnih dijelova.

Pozitivno djelovanje imaju kupusnjače, ali ne i razne vrste kupusa. Uzajamno se štite i tjeraju štetne insekte. Osim toga, cvjetača i brokula privlače brojne korisne insekte. Veliki listovi kupusnjača smanjuju pojavu korova. Od ljekovitih biljaka je najzahvalniji bosiljak, koji ne samo da štiti već i poboljšava okus češnjeva.

Koga ne podnosi?

Postoji i grupa biljaka koje nikako ne treba uzgajati prije, na istoj gredici ili pored, jer usporavaju razvoj, privlače štetne organizme, gomilaju uzročnike bolesti ili pogoršavaju kvalitetu i okus glavica. Prije svega se radi o pripadnicima porodice lukova. Treba izbjegavati crveni luk, poriluk, ljutiku i luk vlasac.

Zašto i kada okopavati povrće?

Već sam navela da su kupusnjače dobri susjedi, ali ne i kupus. Jedino pod usvjetom da ne očekujete krupne glavice i da vam je uzgoj češnjaka sekundarna aktivnost. Posebno se to odnosi na glavičasti kupus, jer biljke snažno crpe hraniva i vodu iz tla. 

Neće mu odgovarati ni blizina mahunarki, graha i graška, i repe.