Na što paziti kod pripreme sadnica, na što paziti kod sijanja na otvorenom. Koje sjeme odabrati, koji su joj dobri predusjevi - pročitajte u članku.
Bundeve su u Europu u 16. stoljeću donijeli Španjolci iz Meksika gdje se i danas mogu pronaći divlje forme ove biljne vrste. To su jednogodišnje biljke koje formiraju vrlo razvijen korijen. Najveća masa korijena nalazi se na dubini od 50 cm, ali korijen bundeve dopire i do 200 cm u dubinu zemlje.
Postoji nekoliko stotina različitih sorti koje se razlikuju prema formi stabla, a najviše prema karakteristikama ploda. Plod može biti dekorativan, koristiti se za izradu različitih predmeta ili za jelo. Njihova popularnost sve više raste zbog ljekovitosti, a uzgajanje je veoma jednostavno. Možemo ih uzgajati na otvorenom, ali i kao ukras na balkonima i terasama.
Odaberite pravu sortu koja će odgovarati prostoru kojim raspolažete. Za male prostore idealne su sorte koje imaju stablo u formi grma.
Za sjetvu je najbolje odabrati kvalitetno sortno sjeme koje treba biti dobro formirano, bez oštećenja i simptoma oboljenja, trulenja. Ukoliko sami uzimamo sjeme od plodova iz svoga vrta, odabrati potpuno zrele plodove koji imaju formirano, puno sjeme, jer sjeme uzeto od zelenih plodova ostaje malo i ne treba ga koristiti za sjetvu.
Sjeme bundeve se dobro osuši i čuva na suhom mjestu, a zadržava klijavost 6 do 8 godina. Prije sadnje, sjeme je potrebno dezinfincirati.
Kako bismo ubrzali klijanje i nicanje, sjeme bundeve možemo potopiti u vodu i ostaviti tokom noći. Sljedeći dan se tako natopljeno sjeme posije. Natapanje u vodi će eliminirati karakterističan miris sjemena i štetnicima neće biti zanimljive. Da bi se ubrzalo klijanje i nicanje, sjeme se može inaklijavati. Tijekom procesa sjeme se održava vlažnim.
Kod uzgajanja sadnica koristi se manja količina sjemena, a dobivene sadnice su otpornije na bolesti i štetnike. Na ovaj način izbjegavamo utjecaj promjenjivih vremenskih prilika tijekom proljeća kada se obavlja sjetva sjemena bundeve.
Za male prostore idealne su sorte koje imaju stablo u formi grma.
Sjetvu je najbolje obaviti u pojedinačne rasadničarske posudice. Odaberite kvalitetan suspstrat. Sjeme se sije na dubinu 3 do 4 cm. Sadnjase treba obaviti 20 do 22 dana prije sadnje na otvorenom. Optimalna temperatura za uzgajanje sadnica bundeve tijekom dana se kreće između 19 i 24°C, a tijekom noći temperature trebaju biti od 14 do 16°C. Da bi spriječili izduživanje sadnica nakon nicanja dnevna temperatura se spušta na 15 do 18°C, a noćna na 13°C tijekom 6 do 7 dana. Nakon tog perioda vrijednost temperature se povećava do optimalne.
Mlade biljke su spremne za sadnju kada dostignu visinu oko 20 cm. Dobre sadnice imaju kratko i čvrsto stablo, kratke internodije i 2 do 3 lista. Prije sadnje potrebno je sadnice pripremiti za vanjeske uvjete. Preko dana sadnice se iznose na otvoreno, a prekrivaju ili unose tijekom noći.
Prije sadnje potrebno je pripremiti zemljište. Dobri predusjevi za bundeve su biljke koje se obilno gnoje (krumpir), mahunarke koje obogaćaju zemljište dušikom ili korjenasto povrće, luk. Loši predusjevi su tikvice, bundeve, krastavci i dinje. Za uzgajanje bundeve potrebno je osigurati dovoljno slobodnog prostora, jer one ne podnose gustu sjetvu.
Biljke se sade u redove ili u kućice, roviće. Razmak između biljaka ovisi od forme stabla i treba se prilagođavati svakoj sorti. Prlikom sadnje dobro je u svaku sadnu rupu pored organskog gnojiva dodati i žlicu pepela. Zaliti najmanje s 0,5l vode.
Sadnja sadnica ili sjetva na otvorenom se u kontinentalnom dijelu obavlja kada prođe opasnost od kasnog proljetnog mraza. Zbog toga je sorte sa dugim periodom vegetacije najbolje uzgajati iz sadnica.
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica