Nagle temperaturne oscilacije između dana i noći dovode do kondenzacije vlage na listovima tijekom noći i ranog jutra, što stvara idealne uvjete za klijanje spora gljivica i razmnožavanje bakterija.
Kraj kolovoza i početak rujna donose specifičnu kombinaciju uvjeta idealnu za razvoj gljivičnih i bakterijskih bolesti u plastenicima - topli dani, hladnije noći, visoka vlažnost zraka zbog kondenzacije te često već umorni i oslabljeni usjevi nakon mjeseci intenzivne proizvodnje.
Upravo u ovom razdoblju proizvođači bilježe nagli porast pojave triju najčešćih problema na rajčici: alternarioze, bakterijske pjegavosti lista i plamenjače. Pravodobno prepoznavanje i reakcija mogu spasiti kasnu berbu, koja je često i najisplativiji dio sezone.
Nagle temperaturne oscilacije između dana i noći dovode do kondenzacije vlage na listovima tijekom noći i ranog jutra - idealne podloge za klijanje spora gljivica i razmnožavanje bakterija. Istodobno, biljke koje su mjesecima u punoj rodnosti imaju oslabljen imunosni odgovor, gušći sklop lišća zbog bujnog ljetnog rasta i slabiju prozračnost, što dodatno pogoduje širenju infekcija.
Crna pjegavost (Alternaria solani) je jedna je od najprepoznatljivijih bolesti kasnog ljeta i najčešće napada starije, donje lišće prije nego što se proširi prema gore. Prepoznaje se po tamnosmeđim do crnim pjegama s karakterističnim koncentričnim krugovima ("izgled mete“), obično veličine 5-15 mm, koje se prvo pojavljuju na starijem, donjem lišću, koje potom žuti i suši se. Na stabljici se pojavljuju izdužene, tamne, udubljene lezije, a na plodu se, rjeđe, ali moguće, pojavljuju tamne i udubljene pjege oko peteljke s karakterističnim koncentričnim prstenovima.
Razvoju bolesti pogoduju naizmjenično vlažno i suho vrijeme, temperature od 24 do 29 °C te stres biljke, primjerice zbog nedostatka dušika i neredovitog navodnjavanja.
Mjere suzbijanja podrazumijevaju uklanjanje zaraženog lišća čim se primijeti, poboljšanje prozračnosti uklanjanjem suvišnih zaperaka i donjeg lišća, izbjegavanje zalijevanja "preko glave“ te primjenu fungicida na bazi azoksistrobina, difenokonazola ili klorotalonila, prema potrebi u kombinaciji, uz rotaciju aktivnih tvari radi sprječavanja razvoja rezistencije.
Za razliku od gljivičnih bolesti, bakterijska pjegavost (Xanthomonas spp. / Pseudomonas syringae) širi se mnogo brže u uvjetima visoke vlažnosti i kiše, a posebno je opasna jer fungicidi protiv nje nisu učinkoviti.
Prepoznat ćete je po sitnim, vodenastim pjegama koje s vremenom postaju tamnosmeđe do crne, često okružene žutim haloom. Pjege su uglastog, nepravilnog oblika, za razliku od okruglih pjega kod gljivičnih bolesti. Na plodovima se pojavljuju sitne, ispupčene, krastave pjege. Bolest se širi kapljicama vode - tijekom zalijevanja, kiše ili rada u vlažnom plasteniku.
Bakterijska pjegavost prvenstveno se suzbija preventivnim mjerama - radom u plasteniku isključivo kada je lišće suho, dezinfekcijom alata između biljaka, uklanjanjem i uništavanjem zaraženih biljnih ostataka (nikako kompostiranjem na parceli) te primjenom bakrenih pripravaka (bakrov oksiklorid, bakrov hidroksid), koji djeluju preventivno i kontaktno.
Iako se češće povezuje s hladnijim i vlažnijim jesenskim danima, prve pojave plamenjače (Phytophthora infestans) često se bilježe upravo krajem kolovoza, osobito u plastenicima s lošom ventilacijom.
Karakteriziraju je velike, nepravilne, vodenaste sivozelene do smeđe pjege koje se brzo šire. Na naličju lista, po vlažnom vremenu, pojavljuje se karakteristična bjelkastosiva prevlaka (sporulacija gljive). Na stabljici se razvijaju tamne, udubljene lezije, a na plodu tvrde, smeđe, nepravilne mrlje koje brzo zahvaćaju veći dio ploda, čineći ga neupotrebljivim.
Plamenjača se eksplozivno širi kada je relativna vlažnost zraka iznad 90 posto tijekom nekoliko sati, a temperature između 15 i 22 °C – upravo onakve noći kakve su tipične za kraj kolovoza i rujan.
Kod prvih znakova potrebna je hitna reakcija - uklanjanje i uništavanje zaraženih dijelova, pojačana ventilacija plastenika, osobito noću i rano ujutro, te primjena fungicida na bazi cimoksanila, metalaksila ili mankozeba, uz obvezno poštovanje karence prije berbe.
Bez obzira na razlike u uzročnicima, sve tri bolesti dijele iste čimbenike rizika, pa se i preventivne mjere u velikoj mjeri preklapaju:
| Mjera | Efekat |
|---|---|
| Ventilacija plastenika, osobito tijekom noći. | Smanjuje kondenzaciju i vlažnost zraka |
| Zalijevanje u korijen, a ne po lišću. | Sprječava širenje bakterija i gljivičnih spora. |
| Uklanjanje donjeg lišća i zaperaka. | |
| | Smanjuje izvor zaraze u plasteniku |
| Dezinfekcija alata | Sprječava mehanički prijenos patogena |
| Izbjegavanje viška dušika u kasnoj fazi | Smanjuje bujan i osjetljiv porast |
| Rotacija fungicida različitog mehanizma djelovanja. | Sprječava razvoj rezistencije |
Kasno ljeto je razdoblje kada budnost proizvođača često opada - berba traje mjesecima, umor je prisutan, a čini se da je "najgore prošlo“. Upravo tada tri najozbiljnija protivnika rajčice - crna pjegavost, bakterijska pjegavost i plamenjača - mogu pronaći najbolju priliku za napad. Redovita kontrola donjeg lišća, dobra ventilacija plastenika i brza reakcija na prve simptome mogu biti ključni za razliku između produžene, isplative berbe do kraja sezone i prijevremenog gubitka uroda.
Tagovi
Autor
Otporne sorte rajčice: Žuta kruškica i crni cherry dobro podnose sušu
Stjenice vam uništavaju povrće - postoji "streptomicin" i za njih
Vrijeme je za drugu turu krastavca u plasteniku: Kako produžiti berbu do prvih mrazeva?
Rajčica: Vršna trulež nije zbog nedostatka kalcija, a višak kalija nije dobar
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić 😄😄 Pa nebi bilo loše, stižu agrarni novinari, samo im daj dobru klopu i dobro ih napiti i letiš za Ameriku a oni če tu ostati jesti i Više [+]
