Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Kako ističe, ova biljka potječe iz Afrike i pripada porodici sljezova, a kod nas se još uvijek uzgaja na vrlo malim površinama.

Primjena u prehrani, kozmetici i kulinarstvu

"Velika je mana što se u Hrvatskoj uzgaja na jako malim površinama pa ju želim približiti ljudima i osvijestiti ih o njezinim prednostima", rekao je Ravnjak.

Bamija se smatra iznimno zdravom namirnicom zbog bogatstva vitamina, vlakana i antioksidansa. Upravo zato često je nazivaju superhranom. Osim u prehrani, koristi se i u farmaceutskoj te kozmetičkoj industriji.

"Bogata je vitaminima, vlaknima i antioksidansima, a koristi se i u proizvodnji krema, maski za lice i preparata za kosu", objasnio je Ravnjak dodavši da se u kozmetici često naziva i prirodnim botoksom.

U gastronomiji ima vrlo široku primjenu. Najčešće se koristi u varivima i juhama, ali može se pripremati i kao prilog, pečena ili pržena. Konzumira se i sušena, a njezino sjeme može poslužiti kao zamjena za kavu. U pojedinim krajevima od bamije se priprema i čaj.

Uzgoj nije zahtjevan

Prema riječima stručnjaka, ova se biljka vrlo dobro prilagođava domaćim klimatskim uvjetima te nije pretjerano zahtjevna za uzgoj.

Sadi se tijekom svibnja, kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva, a najbolji rezultati postižu se uzgojem iz presadnica.

"Ako se bamija uzgaja iz presadnica, sjetvu treba obaviti sredinom ili krajem ožujka, dok se sadnja na otvoreno obavlja početkom ili sredinom svibnja", pojasnio je.

Kod njih je važno da razviju barem tri do četiri prava lista prije presađivanja. "Prilikom vađenja iz kontejnera treba paziti da se ne ošteti korijen jer je dosta slab", upozorio je naš sugovornik.

Voli toplinu i propusna tla

Bamiji najviše odgovaraju duboka, propusna i hranivima bogata tla, uz pH vrijednost između 6 i 7. Riječ je o toploljubivoj kulturi koja najbolje uspijeva na temperaturama oko 30 stupnjeva.

"Minimalna temperatura za rast je oko 15 stupnjeva, dok temperature ispod 10 i iznad 40 stupnjeva nisu povoljne jer usporavaju rast biljke", objasnio je Ravnjak.

Iako dobro podnosi sušu, tijekom ljeta preporučuje se navodnjavanje svaka dva do tri dana kako bi se ostvario puni prinos.

Otporna biljka s dobrim prinosima

Relativno je otporna na bolesti i štetnike. Najčešće je mogu napasti lisne uši i pepelnica, no biljka ih uglavnom dobro podnosi.

"Već godinama ju uzgajamo na ekološki način. Čak i kod jačih napada štetnika dala je odličan urod", objasnio je Ravnjak.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte u komentarima našeg stručnjaka

Razmak sadnje unutar reda trebao bi biti oko 30 centimetara, a između redova ovisi o sorti i načinu obrade tla te se kreće od 35 do 70 centimetara.

Sorte i berba

Na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti se trenutno uzgajaju dvije sorte, baranjka i čepinska, koje mogu narasti i do dva metra visine.

"Postoje sorte bamije visoke od pola metra pa sve do dva metra. Ove koje mi uzgajamo spadaju među visoke sorte", pojasnio je.

Prvi plodovi mogu se brati već krajem lipnja ili početkom srpnja, a berba traje kroz više navrata.

Plodovi se mogu koristiti u različitim veličinama. Od svega nekoliko centimetara pa do 15 centimetara duljine, ovisno o načinu pripreme i namjeni.

"Ako se beru manji plodovi od tri do šest centimetara, mogu se vezati u snopove i sušiti, dok se veći plodovi najčešće koriste svježi", zaključio je Ravnjak.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.