Ženama u poljoprivredi trebaju jednostavnije potpore i bolji uvjeti za život

Žene čine oko 30 posto nositelja poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, a za njihovo snažnije gospodarsko osnaživanje potrebni su bolji uvjeti za ulaganja, pristup zemljištu i veće sudjelovanje u donošenju odluka. Istaknuto je to na okruglom stolu "Žene koje stvaraju budućnost hrvatskog sela", koji je organizirao Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora povodom Međunarodnog dana seoskih žena i Međunarodne godine žena poljoprivrednica.

Sudionice su predstavile iskustva korištenja potpora, modernizacije proizvodnje, razvoja ruralnog turizma te prerade i izravne prodaje proizvoda. Raspravljalo se i o administrativnim preprekama, usklađivanju obiteljskih i poslovnih obveza te uvjetima za ostanak mladih na selu.

Potpore i stambeno zbrinjavanje

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir podsjetila je da je u Europskom parlamentu bila izvjestiteljica za izvješće o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima, usvojeno 2017. godine. Gotovo deset godina poslije nije doneseno novo cjelovito izvješće o toj temi, što, prema njezinim riječima, pokazuje raskorak između prepoznavanja važnosti žena i konkretnih mjera za poboljšanje njihova položaja.

Na inicijativu Petir i saborskog Odbora uvedeno je dodatno bodovanje žena nositeljica gospodarstava pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup. Žene koje su najmanje tri godine nositeljice gospodarstava mogu ostvariti i dodatnih 15 postotnih bodova potpore za određena ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i obnovljive izvore energije. U upravljačkim tijelima lokalnih akcijskih grupa propisana je najmanje 40-postotna zastupljenost žena.

"Sve su to konkretni koraci kojima želimo osigurati da žene imaju bolje mogućnosti za razvoj svojih gospodarstava i ostvarivanje gospodarske samostalnosti", istaknula je Petir.

U okviru Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike osnovana je i Tematska radna grupa "Žene u ruralnom području", usmjerena na razvoj poduzetničkih, digitalnih i upravljačkih vještina te bolji pristup informacijama, financiranju i tržištu.

Petir je izdvojila i Program potpore za stanovanje mladih obitelji u ruralnim područjima, utemeljen na njezinu amandmanu na državni proračun. Namijenjen je općinama i gradovima s manje od 6 tisuća stanovnika koji vlastitim sredstvima sudjeluju u stambenom zbrinjavanju mladih obitelji. Potpora obuhvaća kupnju, izgradnju i obnovu kuća, uz prednost obiteljima koje se bave poljoprivredom.

"Jer nije dovoljno nekome pomoći da kupi traktor, izgradi proizvodni objekt ili podigne nasad ako nema uvjete za kvalitetan obiteljski život", rekla je Petir i poručila da ako žena odluči ostati na selu, cijela obitelj ostaje na selu.

Predsjednica Udruge Uzorne hrvatske seoske žene Katica Jerleković također je istaknula da doprinos žena na gospodarstvima nije dovoljno prepoznat. Založila se za jednostavnije postupke ostvarivanja potpora, dostupnije savjetovanje, praktične edukacije i pomoć pri digitalizaciji i izlasku na tržište. Za ostanak mladih obitelji, naglasila je, važni su i vrtići, zdravstvene i socijalne usluge te javni prijevoz.

Modernizacija i novi izvori prihoda

Najuzornija hrvatska seoska žena za 2026. godinu Barbara Fučec Borović predstavila je ulaganja na gospodarstvu PG Fučec Josip, na kojem je zaposlena. Potpore iz triju natječaja iskorištene su za gospodarske objekte, mehanizaciju i robotsku mužnju, čime su olakšani organizacija rada i proizvodnja. Sa suprugom razvija i OPG Agro Barbara, usmjeren na proizvodnju heljde i buča te proizvode s dodanom vrijednošću.

Iz vlastitog iskustva upozorila je na opsežnu dokumentaciju i zahtjevne natječajne uvjete te potrebu za jednostavnijom administracijom, jasnijim informacijama i dostupnijom stručnom podrškom, osobito mladima i manjim gospodarstvima.

Žene čuvaju prirodu i pokreću selo - gdje su njihova prava?

Prva pratilja Tihana Dročić predstavila je EKO-EDU park Jelengora kao primjer dodatnih prihoda kroz ruralni turizam, edukaciju i boravak u prirodi. Istaknula je da nisu nužne velike površine, već korištenje postojećih znanja, vještina i lokalnih posebnosti. Upozorila je i na početna ulaganja, sezonalnost, slabu promociju ruralnih destinacija i infrastrukturna ograničenja te zagovarala bolje povezivanje proizvođača, turističkih zajednica i škola, snažniju promociju Slavonije i dodatne edukacije.

Druga pratilja Ana Marija Hrust predstavila je obiteljsko gospodarstvo s višegeneracijskom tradicijom poljoprivrede, na kojem se mlijeko već dvadesetak godina prerađuje i prodaje putem mljekomata i siromata. Govorila je i o novoj farmi, otvorenoj prije godinu i pol na novoj lokaciji, istaknuvši važnost obiteljskog rada i inovacija. Kao ključne probleme izdvojila je niske otkupne cijene mlijeka i visok PDV na mliječne proizvode, koji otežavaju poslovanje i ostanak mladih u poljoprivredi.

Nacionalna strategija za žene

Državni tajnik Marinko Beljo založio se za veću vidljivost dobrih primjera i snažniju zastupljenost žena na upravljačkim funkcijama, posebno u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Naveo je da Hrvatska ima 30.033 nositeljice poljoprivrednih gospodarstava, 11.699 nositeljica samoopskrbnih gospodarstava, 521 vlasnicu poljoprivrednih obrta, 919 vlasnica trgovačkih društava i 63 voditeljice poljoprivrednih zadruga.

Savjetnica pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Martina Krnić upozorila je da Ured već desetak godina zagovara nacionalnu strategiju za žene u ruralnim područjima. Istaknula je potrebu edukacije o poduzetništvu i novog istraživanja ekonomske ovisnosti žena, posebnih potreba poljoprivrednica i rizika od siromaštva.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor