Želimo partnera koji će uložiti u 24,99% šećerane Viro

Novi strateški partner šećerane Viro krije se među šest od deset najvećih europskih proizvođača šećera koji drže 92 posto europskog tržišta, potvrdio je Jutarnjem listu Željko Zadro predsjednik Uprave Vira, sin najvećeg dioničara Marinka Zadre nakon što se vratio s pregovora iz Njemačke s jednim od potencijalnih strateških partnera. "Šest od deset najvećih kompanija u europskoj proizvodnji šećera obavlja dubinsko snimanje poslovanja Vira nakon čega će oni dati svoje ponude, a mi ćemo izabrati s kime ćemo nastaviti pregovore", rekao je Zadro ističući da prije rujna neće neće biti nikakvih konkretnijih odluka u smjeru vlasničkih promjena.

Novog potencijalnog strateškog partnera Vira treba tražiti među tri njemačke, dvije francuske, dvije talijanske, te po jedne austrijske, nizozemske i poljske kompanije.

Javna ponuda

"Želja nam je za strateškog partnera dobiti kompaniju koja bi u vlasničku strukturu Vira ušla kroz dokapitalizaciju i stekla ne više od 24,99 posto vlasničkog udjela", otkriva Zadro model ulaska strateškog partnera u virovitičku tvornicu šećera prema kojem sadašnji vlasnici tvrtke ne bi za svoje udjele dobili novac, već bi dokapitalizacijom šećerane svježi kapital došao u tvrtku i služio njezinu daljenjem razvoju i ulaganjima. No, hoće li takav dogovor s nekom od kompanija koje dubinski snimaju poslovanje Vira uspjeti i postići, kaže da je o tome prerano suditi. Cilj im je izbjeći obveznu javnu ponudu za preuzimanje dionica Vira koju bi morao dati svaki novi vlasnik stekne li 25 posto udjela.

Problematika kvota

Marinko Zadro 72- godišnji najveći dioničar Vira s udjelom od 42,78 posto, svjedoči njegov sin, Željko oko prodaje bisnisa se svakodnevno dvoumi, kao i njegov poslovni partner Dražen Robić vlasnik 30,1 posto dionica Vira. "Svjesni su da sami vrlo teško možemo biti dugoročno konkurentni u biznisu sa šećerom, ali teško je donijeti takvu odluku", kaže Željko Zadro i objašnjava da Viro do kraja godine u Županji gdje imaju tvornicu sladora Sladorana mora uložiti 15 milijuna eura u izgradnju pročistača za vode. "Taj novac treba negdje naći", kaže Zadro.

U potragu za strateškim partnerom za Viro krenuli su, kako je objasnio zbog velikih promjena u europskom šećernom biznisu koje stupaju na snagu nakon 2017.

"Kvotni sustav u kakvom danas poslujemo nakon te godine se ukida i zemlje u EU više neće imati ograničenja u proizvodnji šećera iz šećerne repe pa tako ni pojedine šećerane već će tržište biti sasvim liberalizirano što znači da nas čeka velika konkurencija", kaže Zadro. Naime, 2006. godine Europska unija je prema odluci Svjetske trgovisnke organizacije (WTO) morala smanjiti proizvodnju šećera jer je proizvodeći više od potreba tržišta EU narušavala globalnu trgovinu šećerom s obzirom da subvencionira proizvođače u Uniji. Uniji je WTO tada naložio da proizvodnju šećera iz šećerne repe mora smanjiti sa 21 milijun tona na 13,3 milijuna tona godišnje. Potrošnja u EU je na razini od 16,5 milijuna tona i trenutačno EU proizvodi dovoljno za svoje potrebe, ali je u proteklih nekoliko godina prošla kroz proces zatvaranja brojnih šećerana kako bi ispunila zahtjeve WTO-a. "To vrijeme je prošlo. Šećerane se više neće zatvarati već će svatko čuvati svaki kapacitet do kojeg može doći", kaže Zadro i objašnjava da je šećer profitabilno isporučivati u radijusu od 400 kilometara, a da je šećernu repu profitabilno do proizvodnje dovoziti s područja iz radijusa od 50 do 60 kilometara. - Mi u Hrvatskoj moramo podići konkurentnost u proizvodnji šećerne repe.

Manja dobit

"Prosječno proizvodimo 8 tona po hektaru, prosjek u EU je 10 tona, a Francuzi proizvode 14 tona po hektaru. Uz to, Italija, Mađarska i Slovenija, tržišta koja su na području koje je profitabilno pokrivati iz proizvodnje u Hrvatskoj imaju danas manjak šećera i to Viru daje priliku za konkurentnu poziciju u budućnosti", navodi Zadro razloge zbog kojih se europskim šećernim igračima isplati uložiti u hrvatsku šećeranu. Viro će ove godine, zahvaljujući tome što im je Ministarstvo poljoprivrede lani smanjilo kvote za ovu godinu poslovati, kako kaže Zadro s manjom dobiti nego prošle godine koja je tada iznosila 128 milijuna kuna.

Autor: Dragana Radusinović
Foto: Stock.xchng