Zašto za neku biljku kažemo da je korov?

Što je to zbog čega neku biljku nazivamo korovom? Kad vidimo prirodnu livadu nikada nećemo reći da je neka vrsta korov, jer je to njeno prirodno stanište. Međutim, kada vidimo papriku kako raste u usjevu pšenice označit ćemo ju kao korov.

I loši i dobri

Na osnovi toga možemo reći da su korovske biljke sve one koje ometaju rast naših uzgajanih kultura, koje se s njima natječu za hranu, vodu, prostor i svjetlost. Djeluju na smanjenje prinosa, ali i na pojavu biljnih bolesti i napad štetnika. Možemo reći da su to biljke koje nismo zasadili, koje su nikle na "pogrešnom" mjestu i da se odlikuju jakim kompeticijskim osobinama, brzo rastu i razvijaju se. Još jedna njihova karakteristika je što se brzo šire i zauzimaju prostor.

Njihovo sjeme se odlikuje dormantnošću ili sposobnošću da ostane vitalno dug niz godina i čim se stvore povoljni uvjeti za klijanje i nicanje. Stvaraju velike količine sjemena koje se širi na različite načine, pomoću ptica, vjetra, ljudi, kukaca, poljoprivrednih strojeva, vode.

Da njihovo djelovanje nije samo negativno pokazuju nam tako što pokrivaju površinu zemljišta. Često su indikatori, jer nam pokazuju u kakvom je stanju tlo, koji štetnici su prisutni ili bolesti.

Indikatori zemljišta: Pomoću korova odredite tip tla

Mogu popravljati strukturu zemljišta rahleći ga, povećavaju vodni i zračni kapacitet. Neke vrste obogaćuju sadržaj biljnih hraniva, jer imaju sposobnost fiksacije dušika ili crpe hraniva iz dubljih slojeva (gavez doprema kalij na površinu).

Širokolisni i uskolisni korovi

Sve korove možemo podijeliti na širokolisne i uskolisne koji mogu biti jednogodišnji ili višegodišnji.

Širokolisni su prepoznatljivi što prilikom nicanja formiraju dva listića, imaju široke listove, a lisna nervatura je mrežasta. Karakteristični predstavnici ove grupe su: ambrozija, loboda, maslačak, mišjakinja, bokvice (trputci), djeteline, dvornici, osjak, slak, broćika (priljepača), čičak, kupina i druge.

Za uskolisne, travne korove je karakteristično da imaju uske listove s paralelnom nervaturom, kada niču formiraju jedan listić, listovi su uži i duži. Jednom riječju radi se o travama kao što su pirika, sirak, koštan, livadarka, pahovka, slakoperke.

U narednom razdoblju više ćemo se posvetiti pojedinim vrstama, njihovom djelovanju i suzbijanju.