Zašto cvjećari strahuju od fiskalne blagajne

'Dovoljno je samo krenuti od Varaždina prema Vidovcu da bi se vidjelo koliko OPG-a, koji dobivaju poticaje za zemlju, vani prodaje ne samo povrće, nego i cvijeće. Tu nitko ne vidi koliko toga se prodaje, je li promet unutar ili izvan dopuštene granice pometa kada ne treba ulaziti u sustav PDV-a, koliko je OPG-a na istoj adresi... A cijene nisu ništa manje nego na tržnicama gdje će se poljoprivredni proizvodi moći prodavati bez fiskalnih blagajni, kao što je slučaj i kod prodaje na otvorenim prostorima. Stoga će se dogoditi da će dobar dio nas cvjećara biti prisiljeno zatvoriti svoje radnje i otići prodavati na klupe tržnice. Dogodi li se to, a dobi su izgledi da će hoće, zar mislite da će se naplaćivati više poreza? Sigurno ne, samo manje', tvrdi Horvat.

Jedna od najpoznatijih varaždinskih cvjećarki veli da nema ništa protiv većeg reda Zakonom o fiskalizaciji, ali ne podnosi nepravdu kakva će se stvoriti uvođenjem fiskalnih blagajni početkom iduće godine najprije za ugostitelje, a zatim i za obrtnike.

'Netko tko ima 20, 30 ili više hektara zemlje, vjerujte, živi daleko bolje od cvjećara, a plaća manji porez i još dobiva novčane i druge poticaje. Primjerice, i mi trošimo dosta goriva za dostavu, ali se u vezi toga nemamo kome požaliti i tražiti jeftinije gorivo. Od lipnja sam dobila 30 ili 40 posto veći račun za struju koja je rasla za gospodarstvo. Dok nam troškovi rastu, činimo velike napore da zadržimo kupce kojima je pala kupovna moć, pa imamo cijene ispod svih kriterija. Ruža kod mene košta 12 kuna već sedam godina. Nisam dizala cijene cijelo to vrijeme i drugom cvijeću, no tako se više ne može raditi', upozorava.

Uvođenje fiskalnih blagajni, kako dodaje, cvjećarima je samo sol na ranu koja se stvara nekoliko godina.

'Trebali baš sve plaćati kroz te blagajne, ali ima stvari kod kojih se to neće moći. Primjerice, bršljan smo uzimali od ljudi koji nigdje ne rade, a ne mogu živjeti s mirovinom od 1.200 kuna. Od takvih iduće godine više neću moći uzimati bršljan ili slične manje stvari jer ćemo za svaki artikl morati imati ulaznu cijenu', pojašnjava.

Horvat naglašava da shvaća kako treba napuniti državnu blagajnu radi isplate mirovina i drugog, ali to ne treba raditi na dosadašnji način.

'Treba stvoriti uvjete da bolje živimo i da možemo više trošiti i na cvijeće, a ne da ga kupujemo samo za blagdane, sprovode i vjenčanja, kao što je sada. Cvijeće je postalo luksuz. Poreze zato treba smanjiti, pa bi ih više ljudi prijavljivalo. Više bi se prikupilo nego sada. Uostalom, ako se već sada zna da netko radi nestvarno mali dnevni promet, zašto ga ne obilazi inspekcija? Našu radnju inspekcija je nekoliko puta obilazila da bi se uvjerila izdajemo li račune. Zašto se to ne radi? Usto, fiskalna blagajna stoji nekoliko tisuća kuna, a još će trebati plaćati i pristup internetu, a da o dodatnom obrazovanju ne govorim. S druge strane, OPG-i okreću veće novce, prodaju na tržnici gdje im je trošak mjesečna zakupnina stola od 500 kuna, a ništa od toga neće trebati', smatra Horvat koja je uzela u najam zemlju te razmišlja o svom OPG-a čije će proizvode prodavati na otvorenom ili na tržnici.

Nisu fiskalne blagajne problem samo u cvjećarstvu. Poseban, višegodišnji problem cvjećarima je politika veleprodajnih centara koji imaju vlastitu maloprodaju.

'Tu nam se cvijeće prodaje po cijeni koja je veća nego što veletrgovci prodaju u vlastitim maloprodajnim centrima. Orhideju, primjerice, mogu kupiti za 56 kuna, a on je prodaje po 48 ili niže. Recite mi kako da mala cvjećara bude u takvim uvjetima konkurentna? Neki vele da takvi veletrgovci puno zapošljavaju, a istovremeno zaboravljaju da je zbog njih propalo tisuće malih obrtnika s dva, tri zaposlena', upozorava Horvat koju smeta i što 'veliki' ne plaćaju poreze i doprinose, dok se malima ništa ne oprašta i odmah zatvara.

Autor: Ivica Kruhoberec

Foto: RGBStock.com