Pretraga tekstova
Oko prijedloga Zakona i dalje se lome koplja. HSEP i udruga Biovrt smatraju da se manipulira stručnim terminima "certificirano sjeme" i "certifikacija proizvodnje", a ZMAG drži da zakon nije sporan.
"Dok Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja čeka prvo čitanje u Saboru, unatoč brojnim nastojanjima naše Inicijative, dijaloga između Ministarstva poljoprivrede i udruga i dalje nema", stoji u objavi Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača i udruge Biovrt.
Kako navode, manipuliranje stručnim terminima "certificirano sjeme" i "certifikacija proizvodnje" i ostale izjave dovode u zabludu i stvaraju privid lažne uzbune, a tome, tvrde, nije tako.
"Krši se pravo na sjeme međunarodnim dokumentima prepoznato kao ljudsko, ugrožava genetska raznolikost usjeva i povećava ovisnost o uvozu sjemena", navode u priopćenju koje potpisuju Sunčana Pešak i Silvija Kolar-Fodor.
Točnije, kažu, prijedlog novog Zakona to pravo krši s obrazloženjem da lokalno sjeme daje manji prinos i širi bolesti, te ga naziva pogrdnim imenom "tavanuša", a uz to, ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavljuje da su mali proizvođači izuzeti od certificiranja i od dorade kao i ekološka poljoprivreda.
Isto tako predviđa da je sjeme s poljoprivrednog gospodarstva zabranjeno stavljati na tržište pa ne treba proći sustav certifikacije proizvodnje. No, proizvođačima to niti nije sporno. Ono što ih muči, jest 'stavka da sjeme koje proizvode za vlastite potrebe mora biti uzgojeno od kupljenog kojem je u postupku proizvodnje za tržište potvrđena kategorija (članak 16.1)'. Od toga nisu izuzeti ni mali proizvođači, iako ga oni neće trebati nositi na doradu.
K tome, poljoprivrednici jasno kažu da ne žele kupovati certificirano sjeme jer imaju svoje, a dobivaju odgovor da ne trebaju certificirati proizvodnju. "Certificirano sjeme i certifikacija proizvodnje su dva različita pojma. Ekološka proizvodnja sjemena izuzeta je od svih ovih odredbi jer ju štiti europska uredba koja pravno ima veću težinu od nacionalnog zakona", piše između ostalog u priopćenju.
S druge strane, reagirala je i Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), koja "izražava zadovoljstvo iskazanim stavom u objavi Ministarstva poljoprivrede Odgovor Hrvatskom savezu udruga ekoloških proizvođača, Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život i udruzi Biovrt "da se novim Zakonom ne donose nikakva nova ograničenja za navedeni sustav proizvodnje i certifikacije sjemena koja su propisana EU Direktivama".
Prema njima, novom Uredbom i uvođenjem kategorije ekološkog raznovrsnog materijala koji ne mora biti registriran kao sorta kako bi se njime trgovalo, već bi zasad trebala biti dovoljna relativno jednostavna obavijest upućena za to nadležnima na nacionalnoj razini, trebalo bi se pridonijeti prisustvu širokog raspona biljnog reprodukcijskog materijala na tržištu, što u konačnici povećava poljoprivrednu bioraznolikost i opskrbu ekološkim sjemenom.
Nadalje, u postupku javnog savjetovanja uvažena je primjedba zbog koje će se propisati izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena, odnosno ekološkog raznovrsnog materijala koji se stavlja na tržište sukladno ranije navedenoj Uredbi (EU) 2018/848 o ekološkoj proizvodnji i označavanju takvih proizvoda.
"U tom kontekstu podržavamo i pojašnjenje kako se predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje", poručuju iz ZMAG-a.
Podzakonskim aktom će se, pojašnjavaju, propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koje proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatit će proizvođače koji uzgajaju na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalnu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
"Zakon primarno ima za cilj regulirati stanje na tržištu sjemenom kako bi se moglo pratiti kakav se točno reprodukcijski materijal uzgaja i prodaje te što se uvozi, a ne diktirati koje sjeme bi mali ekološki poljoprivredni proizvođači te vrtlari i hobisti trebali i smjeli koristiti u svojoj proizvodnji", naglašavaju i pozivaju na dijalog i raspravu u kreiranju uvjeta koje će pobliže određivati smjernice za ekološke proizvođače te prostor izuzetaka za male eko i hobističke vrtlare koji bi trebali biti zagarantirani primjenom nove Uredbe (EU) 2018/848 kako u budućnosti ne bi bilo nedoumica.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 1 dan
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 1 dan
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 2 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 2 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 2 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.