Od Sabora traže odgodu Zakona o sjemenu

Inicijativa pod nazivom 'Sjeme je naše ljudsko pravo' uputila je Hrvatskom saboru dopis kojim se traži odgoda donošenja Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja do trenutka donošenja zakona koji će definirati područje sjemenarstva na europskoj razini. 

Ako to nije moguće, inicijativa traži uklanjanje pojma "sjeme s obiteljskog gospodarstva" i svih odredbi vezanih uz taj pojam jer, kako tvrde u svom priopćenju, one značajno zadiru u prava proizvođača i nisu u skladu s međunarodnim dokumentima koji ih štite. 

Sjeme je jedan od najvažnijih resursa

Ističu kako se uvođenjem novog pojma proizvođačima za potrebe vlastite proizvodnje hrane i hrane za životinje zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog uzgoja, od vlastitog reprodukcijskog materijala sorata koje nisu registrirane i koje nerijetko čine lokalne sorte i populacije. "Tako bi poljoprivrednici sjeme morali najprije kupiti, a onda eventualno za svoje potrebe razmnožavati uz obavezu dorade što nema nikakvog smisla“, tvrde. 

Nadalje pišu kako su dodatnim izuzećima od ovih odredbi izuzeti samo ekološki proizvođači koji čine 7,2% površina i oni koji se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorata.

Naglašavaju kako je u Hrvatskoj 30,9% stanovništva ruralnih područja u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, najviše u istočnim i jugoistočnim regijama. Upravo ti poljoprivrednici najviše siju sjeme za vlastite potrebe gospodarstva jer si ne mogu priuštiti kupovinu značajno skupljeg. "Ove mjere predstavljaju dodatni udar na njihov standard. Hrvatska je ovisna o uvozu sjemena“, upozoravaju te dodaju kako je to posebno izraženo kod sjemena povrća koje se proizvodi na svega 40-ak hektara od samo 5 kultura. 

Uz poljoprivredno zemljište, naglašavaju, sjeme predstavlja najvažniji resurs u proizvodnji hrane. Ograničavanjem ili uskraćivanjem prava poljoprivrednim proizvođačima narušava se prehrambena suverenost zemlje i uskraćuju temeljna ljudska prava što je regulirano i međunarodnim ugovorima i konvencijama.

"Ova mjera ne doprinosi toliko zaštiti od biljnih bolesti nego je prvenstveno usmjerena uvođenju kontrole da bi tvrtke i ostali nosioci oplemenjivačkih prava mogli naplatiti svoje naknade", stoji u dopisu kojega je potpisalo 77 udruga koje okupljaju više od 25.000 članova, ne računajučć Hrvatsku poljoprivrednu komoru gdje su okupljeni svi poljoprivrednici Hrvatske.

U cijelosti ga možete pročitati u dokumentu ispod teksta.