Zakon o poljoprivrednom zemljištu upućen u saborsku proceduru

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji za cilj ima ukupno raspoloživo zemljište staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

Prema zakonskom prijedlogu, daje se u zakup putem javnog natječaja na rok između 15 i 25 godina ovisno o vrsti proizvodnje i investicija, odnosno ulaganja koja su predviđena gospodarskim planovima potencijalnih posjednika, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Također, iz Zakona će se izbrisati odredbe o privremenom korištenju zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom.

"Zakon će omogućiti efikasniju i bržu provedbu postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu", ustvrdila je.

Navela je kako su jedinice lokalne samouprave, prema prijedlogu zakona, dužne u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu zakona izraditi program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i u roku od tri mjeseca od dobivanja suglasnosti na taj program raspisati javni natječaj za slobodno zemljište i ono koje se koristi bez valjane pravne osnove.

Maksimalnu površinu za zakup određuje JLS

Cilj je sve raspoloživo poljoprivredno zemljište staviti u funkciju ove proizvodnje, a ukoliko to jedinice lokalne samouprave ne učine, Ministarstvo poljoprivrede će preuzeti raspolaganje i sredstva od tog raspolaganja, pojasnila je ministrica.

Izmjenama i dopunama ovog Zakona, među ostalim, predlaže se i elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime bi se stvorili preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja.

Kod prodaje prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici, dodan je kriterij graničnog zemljišta, a ostali kriteriji se brišu i slijedeći kriterij je najviša ponuđena cijena koja nije ograničena.

Radi bolje kontrole postupka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, kako je navela Vučković, u Povjerenstvo za provedbu natječaja za zakup i prodaju dodaju se kao članovi po jedan predstavnik županije i Ministarstva poljoprivrede.

Maksimalna površina poljoprivrednog zemljišta za zakup ne utvrđuje se programom raspolaganja već ju određuje jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom natječaju s obzirom na specifičnosti zemljišta koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 ha propisuju dodatni uvjeti.

U odnosu na kriterije za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup, uvodi se sustav bodovanja, a veći broj bodova mogu ostvariti ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu ostvaruju dodanu vrijednost te time razvoj ruralnih prostora (bave se stočarskom proizvodnjom i poljoprivrednom proizvodnjom - trajnim nasadima i dr.), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i dr.

Navela je i kako prednost pri prodaji imaju dosadašnji posjednici i vlasnici zemljišta koje graniči sa zemljištem koje je predmet prodaje u svrhu okrupnjavanja te ponuditelj koji prihvati najveću cijenu postignutu u natječaju za to zemljište.

Za uspostavu i razvoj programskog rješenja za prijavu na natječaj za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta (eZakup) u državnom proračunu osiguran je iznos od 1,04 milijuna kuna s PDV-om.

U sabor upućen i prijedlog Zakona o održivoj uporabi pesticida

Vlada je u Sabor uputila i prijedlog Zakona o održivoj uporabi pesticida kojim se, kako je kazala Vučković, prenose odredbe EU direktive o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida te se zakon prilagođava strategiji "Od polja do stola", Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. i Europskom zelenom planu.

"Glavni cilj zakona je postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka od njihove uporabe na zdravlje ljudi i životinja te zaštita okoliša i očuvanja biološke raznolikosti", istaknula je ministrica.

Zakonom se također propisuje donošenje Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida kojim se utvrđuju kvantitativne pretpostavke, ciljevi, mjere i vremenski planovi za njihovo provođenje radi smanjenja rizika i učinaka pesticida na zdravlje ljudi, okoliš i biološku raznolikost te potiče razvoj i uvođenje integrirane zaštite bilja i alternativnih postupaka ili tehnika zaštite bilja koje smanjuju ovisnost o pesticidima.

Kako bi se olakšalo domaćinstvima koja čine starije i nemoćne osobe koje nisu u mogućnosti pohađati izobrazbu propisana je mogućnost da za njih tretiranje provodi druga osoba - član obitelji ili susjed koji ispunjava sve uvjete, kazala je.

Za punu primjenu odredbi Zakona i uvođenje u sustav elektroničke poljoprivredne iskaznice (ePI) neophodno je izvršiti prilagodbu (sustavnu nadogradnju) Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a) koja je u tijeku.

Za provođenje Zakona osigurana su financijska sredstva u okvirima limita državnog proračuna za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023. unutar razdjela Ministarstva poljoprivrede te nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.