• Državno zemljište
  • 09.09.2021. 18:45
  • Osijek

Lome se koplja oko budućih pravila raspolaganja državnim zemljištem

Hoće li izmjene zakona riješiti stare boljke i što trebamo proizvoditi na državnoj zemlji, razgovaralo se na današnjoj online konferenciji

Foto: Agroklub
  • 991
  • 235
  • 1

Pravila za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem krojila su se mnogo puta. Prvi zakon doživio je gotovo 20 izmjena, ali u bitnome se mijenjala samo jedna stvar - kriteriji dodjele zemljišta. U saborsku proceduru uskoro idu izmjene zakona donesenog prije 3 godine, po kojemu je u zakup dano svega 2 posto državnog zemljišta, odnosno 6.861 hektara.

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da su proveli dubinsku analizu postojećeg zakona, utvrdili nužnost pojednostavljenja i ubrzavanja postupaka raspolaganja ovim resursom. Valja i bolje ga nadzirati te stvoriti dodanu vrijednost u proizvodnji. Smatraju da treba zaštititi uredne dosadašnje posjednike, a one koji posjeduju veće površine obvezati na strukturnu prilagodbu, koja je u strateškom interesu RH. 

O aspektima izmjena ovog zakona danas smo razgovarali na online konferenciji "Što donose izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu" s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede, Draženom Tonkovcem, načelnikom Općine Čepin i poljoprivrednikom, Mladenom Kušekovićem, vlasnikom tvrtke Natura Beef, koja se bavi ekstenzivnim uzgojem goveda na krškim pašnjacima, ima vlastite mesnice te izvozi u druge zemlje, Marijem Puškarićem, vlasnikom poljoprivrednog obrta koji je s proizvodnje žitarica prešao na uzgoj krumpira, luka, češnjaka i cikorije, a ima svoj pogon za skladištenje i brend koji se prodaje u domaćim trgovačkim lancima te Robertom Hadžićem, agrarnim stručnjakom i konzultantom.

Hoće li izmjene riješiti stare boljke?

Dražen Tonkovac smatra da je postojeći zakon štitio poljoprivrednike i jedinice lokalne samouprave, dok prijedlog izmjena to neće učiniti, a dio poljoprivrednika će izgubiti zemlju. Kao primjer spominje ratare u Općini Čepin koja graniči s 47 naselja, a koji bi mogli izgubiti zemlju zbog stočara iz susjednih općina.

"Aktualni zakon nije napravio ništa, a iz nacrta izmjena ne vidim poboljšanja, nego veću komplikaciju, dok su prioriteti u dodjeli državnog zemljišta u suprotnosti sa strategijom poljoprivrede“, kazao je Mladen Kušeković. Također navodi da je puno zapuštenog privatnog zemljišta te da je to problematika kojim se vlade ne žele baviti zbog međunacionalnih odnosa. Takve su parcele kaže, usitnjene, a nitko se nije primio okrupnajvanja i komasacije.

Izmjenama zakona se propisuje način utvrđivanja najprikladnijih ponuditelja na natječaju za zakup putem bodovanja, koji daju prednost dosadašnjim posjednicima, mljekarima i stočarima te ponuditeljima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja ostvaruje dodanu vrijednost, mladima i domicilnim nositeljima OPG-a.  

"Uvođenje bodovanja nije loša ideja, ali treba valorizirati provođenje poslovnih aktivnosti dosadašnjih posjednika inače će ozbiljni poljoprivrednici ostati bez zemljišta“, kazao je Marijo Puškarić, kojemu je ključni problem ograničavanje zakupa i to što izmjene zakona, kako kaže, nisu u skladu s Ustavom niti poduzetničkim slobodama.

Državno zemljište: Hoćemo li se izgubiti u matematici bodovanja?

Bitni su rezultati poslovanja, vrijednost proizvodnje i broj zaposlenih u odnosu na površinu koju obrađuje OPG, obrt ili pravna osoba, kazao je Puškarić i naglasio da samo povećanje broja i stabilnosti tržišno održivih gospodarskih subjekata može osigurati rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, ali i nastavak gospodarskih aktivnosti u ruralnom prostoru te ostanak stanovništva u istom.

Na potrebu jače transparentnosti ukazao je Robert Hadžić, pozivajući na izradu javnog registra raspolaganja državnim zemljištem, jer je ono javno dobro.

Šećerna repa izostavljena iz prioriteta 

Prema riječima Tugomira Majdaka, tekst nacrta zakona nakon javnog savjetovanja je dijelom izmijenjen, primjerice u visini bodovanja dosadašnjih zakupnika, dok su proizvođači šećerne repe izostavljeni iz prioriteta.

"Želimo ubrzati proceduru, tek je 140 jedinica lokalne samouprave pripremilo natječaje, oko 100 ih nije dostavilo program raspolaganja zemljištem niti se očitovalo imaju li poljoprivrednog zemljišta. Novim odredbama ćemo njihovu ulogu jasnije definirati“, kazao je državni tajnik.

Najviše je pitanja bilo upućeno državnom tajniku Tugomiru Majdaku

Više neće biti obvezno definirati maksimalnu površinu za zakup, već će to lokalna samouprava to moći dobrovoljno učiniti, dok će se površine predviđene za stočarstvo i trajne nasade izuzeti, kazao je Majdak. Kušeković smatra da je to još gora solucija od sadašnje, a Tonkovac da se isto može ograničiti kroz tehnološke cjeline, međutim nemaju stručnih ljudi u općini za provedbu toga posla.  

Gospodarski program – što je to, tko i kako provjerava izvršavanje?

Sudionike konferencije je zanimalo tko će i hoće li se uopće provjeravati izvršenje gospodarskog programa i hoće li se s onima koji ga ne izvršavaju raskinuti ugovor, na što je državni tajnik kazao da Državni inspektorat provjerava realizaciju programa te izvještava Ministarstvo poljoprivrede. Dodao je da ako posjednici ne poštuju program, onda je općina dužna raskinuti ugovor o zakupu, a da će od sada to moći učiniti i Ministarstvo.

Načelnik Općine Čepin upitao je što je sa zemljištima u koja su ljudi ušli u posjede nelegalno i rade tu zemlju godinama bez programa raspolaganja. Takvo je zemljište bilo neobrađivano, nije bilo raspisivanih natječaja i slično, a sad na osnovu toga što su ilegalno ušli u posjed mogu ostvariti dodatne bodove, za razliku od mladih i obrazovanih ljudi koji ne mogu doći do zemlje.

"Konzumenti mirnog posjeda nisu bili u obvezi izraditi gospodarski program, a takav miran posjed nije nigdje bio definiran jer natječaja nije bilo i takvi poljoprivrednici nemaju status posjednika temeljem postojećeg zakona“, pojasnio je Majdak.

Što želimo proizvoditi na državnoj zemlji za 5 godina? 

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da zakon treba zaštititi dosadašnje uredne posjednike, a one koji posjeduju veće površine obvezati na strukturnu prilagodbu koja je u strateškom interesu RH. 

Kušeković smatra da je vrijeme da se podvuče crta te da treba zadržati postojeće korisnike zemljišta, one koji nešto rade i jasno ih odvojiti od onih koji ništa ne proizvode. Sustav bodovanja je poremetio zdrav razum, kaže on i navodi da prema prijedlogu izmjena zakona oni više nemaju šanse zakupiti nove površine, a pitanje je hoće li zadržati dosadašnje.  

"Prvo vrednujmo ovo što valja danas. Bolje vrabac u ruci nego golub na grani“, komentirao je pitanje je li upitno davati državno zemljište na način da se vrednuje nešto što imamo danas ili ga treba dati na korištenje za nešto što možemo imati za 10 godina, a vrednujući samodostatnost koja nam je u proizvodnji hrane odavno narušena.

"Poljoprivreda je strateška grana broj jedan i treba si dati još vremena i razgovora da se ne srlja s donošenjem zakona i da bitne stvari prođu ispod radara", zaključio je.

Ključno je napraviti horizontalnu i vertikalnu integraciju baziranu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, bili oni mali, veliki ili srednji, kazao je Rober Hadžić i naglasio da sustav mora multiplicirati zapošljavanje u ruralnom prostoru te da jedino poljoprivreda može dovesti i zadržati ljude u ruralnom području.

Nacrt izmjena zakona poslan je na očitovanje tijelima državne uprave, nakon čega će finalni nacrt ići na sjednicu Vlade RH, rekao je državni tajnik i obećao da će korigirane kriterije za bodovanje prethodno dati na uvid agrarnoj javnosti.

Cijelu raspravu na online konferenciji pogledajte u videu:


Tagovi

Državno zemljište Zakon Ministarstvo poljoprivrede Tugomir Majdak Mladen Kušeković Dražen Tonkovac Robert Hadžić Marijo Puškarić Strategija poljoprivrede Bodovanje Zakon o poljoprivrednom zemljištu


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije sa značajnim iskustvom u medijima i komunikacijskom menadžmentu institucija državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj