Za 1 cm plodnog tla treba tisuću godina!

Pod reflektorima Konferencije o klimi koja se do 14. ovoga mjeseca održava u Parizu, francuski ministar poljoprivrede Stéphane Le Foll predstavio je inicijativu nazvanu 4 promila. Temelji se na činjenici da tlo može upijati ugljik i tako ublažavati klimatske promjene. U znanstvenoj zajednici koja se bavi tlom, poznata je činjenica da ono može pohraniti mnogo ugljika. S kapacitetom od 2.400 milijardi tona ugljika, tlo je njegov najveći nadzemni bazen.

Dopuštamo degradaciju iako znamo da to nije dobro

Slikovitije, stupac tla visok dva metra, može sadržavati četiri puta više ugljika od onog pohranjenog u biomasi, a također ta pohrana ugljika je dugotrajnija i kvalitetno zaštićena prirodnim zaštitnim mehanizmima.

"Svjesni smo degradacije tla kojoj uzrok može biti i gubitak organske tvari.Također znamo da treba gotovo 1.000 godina da nastane jedan centimetar plodnoga tla, a samo jedna jaka kiša, da taj centimetar ispere", kazala je europarlamentarka Marijana Petir na briselskoj sjednici posvećenoj klimi i tlu.

Ne da treba zaustaviti gubitak organske tvari iz tla, nego ga moramo povećati

Stoga je bit spomenute istraživačke inicijative upoznavanje ljudi s činjenicom da se sadržaj organske tvari u tlu godišnje može povećati za četiri promila. Upravo zato, usmjeravanje pažnje na sprečavanje gubitka organske tvari u tlu, može biti itekako značajno, kako za ublažavanje klimatskih promjena, tako i za očuvanje te povećanje plodnosti tla. I u svijetu su se mnogi odavno okrenuli profitu, a zaboravili na zagađenje okoliša. Zemlja i zrak kao i klimatske promjene kao da se događaju nekom drugome. Naša zemlje sasvim sigurno ne spada među svjetske gospodarske gigante, no niti mi se ne možemo pohvaliti prevelikom brigom o očuvanju okoliša.

U našoj se zemlji još ne provodi značajniji program brige o tlu i okolišu općenito

Prema podacima Agencije za očuvanje okoliša, u Hrvatskoj ne postoje propisane granične vrijednosti onečišćujućih tvari u tlu s obzirom na način korištenja zemljišta, a što bi morao biti temelj za održivo gospodarenje, zaštitu tla i zemljišnih resursa. Sustav trajnog motrenja tala Hrvatske još nije zaživio, unatoč preporukama stranih institucija.

No, s ciljem unapređenja sustava praćenja i izvješćivanja o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj te prikupljanja i razmjene podataka i izradu metodologija za njihovu obradu u skladu sa smjernicama okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i Kyotskog protokola, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu provodi projekt Promjena zaliha ugljika u tlu i izračun trendova ukupnog dušika i organskog ugljika u tlu te odnosa C:N čiji se rezultati očekuju krajem 2016. godine.