Vukove tjeraju petardama, mine još prijete, a zbog poticaja nerijetko intervenira policija

Priča o Mileni Sovilj iz ličkog sela Bruvna, koja gotovo nikog nije ostavila ravnodušnim, koju smo objavili, a prenijeli mnogi mediji u Hrvatskoj i regiji, senzibilirala je javnost na temu o kojoj se malo govori kod nas. Milena Sovilj je samohrana majka koja se u polupustom selu sa četvero djece bori za egzistenciju zahvaljujući poljoprivrednoj proizvodnji. Priča da petardama rastjeruje vukove koji u večernjim satima prilaze do samih kuća, ostavila je mnoge u nevjerici, ali i otvorila brojne teme. 

Koliko znamo o životu na potpomognutim područjima? Kad kažemo potpomognuta područja mislimo na cijelu Liku, veći dio Dalmacije, ali i dijelove Korduna i Banovine, koji su ostali bez najvećeg dijela stanovnika, a malobrojni preostali žitelji čuvaju svoja gospodarstva, ali i sela od propadanja i potpunog nestajanja.

Problemi s poticajima i ucrtavanjem zemlje

Radeći na ovim temama u ličkom selu Trnavac zatičemo Ljubicu Lončar, nekadašnju bankarsku službenicu, koja je život za šalterom u banci zamijenila poljoprivredom u selu u kojem živi 6 žitelja. "Ma nemojte me slikati. Nema ovdje nikakve posebne priče. Sve sami vidite. Ovdje je sve ispričano" govorila nam je Ljubica, aludirajući na gotovo pusto selo i težak život od poljoprivrede koji osigurava jedva golu egzistenciju, a o bilo čemu drugom nitko više i ne razmišlja.

Slične prizore zatičemo i na samom ulazu u selo Mazin u općini Gračac. Kod same table zatičemo stado od nekoliko stotina krava te već s optimizmom razmišljamo kako je ovdje živnula poljoprivredna proizvodnja, ali nas ubrzo razuvjeravaju mještani s informacijom da se radi o kravama čiji je vlasnik iz Splita, a u ovo selo navrati samo ponekad.

"Već godinama ovdje imamo problema s poticajima. Trenutno je takav zakon da pojedinci ucrtavaju tuđe parcele bez bilo čije i bilo kakve suglasnosti vlasnika, a onda je na vlasniku teret skidanja tih parcela iz poticaja, za što je potrebno nekoliko puta ići u Zadar što ljudima predstavlja ogroman trošak", govori nam srednjovječni muškarac iz Mazina želeći ostati anoniman. "Često na našim područjima zbog poticaja intervenira i policija", dobacuje njegov susjed želeći iskoristiti naš dolazak da bi širu javnost upozorio s problemima a kojima se suočavaju.

Na probleme s poticajima i s ucrtavanjem zemlje bez bilo kojeg validnog dokumenta imaju i u Općini Udbina. Prije nekoliko mjeseci općinsko rukovodstvo je na ovaj problem upozorilo sve nadležne institucije, a tema se našla i na sktualnom satu Hrvatskog Sabora, ali koliko nam je poznato problem još nije riješen na zadovoljstvo svih.

U polupustom ličkom selu samohrana majka bavi se intenzivnom poljoprivredom - i ne odustaje

Na drugom kraju Like, u okolici Gospića, na nekada najplodnijim površinama zatičemo površine zarasle u bujad, ali i pod tablama sumnjivog minskog područja što predstavlja ogroman i za sada nepremostiv problem za lokalno stanovništvo.

Sajam spaja što je politika razdvojila

Pored slabo naseljenih sela, loše infrastrukture, veliki problem uglavnom staračkim kućanstvima je i nemogućnost plasmana svojih proizvoda pa pored ogromnih problema i uloženih sredstava, ne tako rijetko najkvalitetniji i ekološki proizvodi, na proljeće završavaju na deponijima pošto ne pronalaze put do krajnjih potrošača i kupaca. Na ovim područjima nema većih sajamskih manifestacija. Iznimka su vrlo dobro organizirani i posjećeni sajmovi u Benkovcu i Cetingradu.

"Ovaj sajam spaja što je politika razdvojila", govori nam Ibro iz Velike Kladuše iz Bosne koji je stalni posjetitelj sajma u Cetinradu. Ove godine je došao vidjeti što njegovi susjedi iz Hrvatske nude od rabljene poljoprivredne mehanizacije. 

Jedan od najvećih problema na ovim područjima je što nema dovoljno informacija o fondovima i Mjerama Ruralnog razvoja koje su većini ovih ljudi jedina šansa da obnove poljoprivrednu mehanizaciju, povećaju stočni fond, ali i izgrade nove gospodarske objekte koji im kronično nedostaju. "Čujemo mi na televiziji da se govori o tome, ali bi netko trebao doći u ova naša pusta sela da nam to malo pobliže pojasni i prevede na naš narodski jezik", kategorični su gotovo svi naši sugovornici od Obrovca, preko Gračaca pa do Gline i Petrinje.

Kakva budućnost čeka ova područja? Ima li nade za ponovno oživljavanje sela koja su nekad bila okosnica poljoprivredne proizvodnje? Čini se da bez pomoći države i senzibiliranja cjelokupne javnosti o veličini problema neće biti značajnijeg napretka.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor