Vučković: Poljoprivredno zemljište mora stvarati hranu i to treba biti presudno za dodjelu

Nakon uvodnih obraćanja i svečanosti dodjele ugovora vrijednih 8,7 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo u vijednosti većoj od 29 milijuna kuna, program drugih Dana poljoprivrede, ribarstva i šumarstva se nastavio predstavljanjem nacionalnog sustava označavanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda "Dokazana kvaliteta-Hrvatska".

Također, izlaganjem ministrice poljoprivrede Marije Vučković o strateškim smjernicama za suočavanje s izazovima u poljoprivredi te panel raspravom na temu perspektive poljoprivrede u novoj ZPP obilježenoj klimatskim promjenama.

"Hrvatskoj poljoprivredi na raspolaganju su do 2027. godine sredstva veća od 5 milijardi kuna što bi, između ostalog, trebalo povećati produktivnost domaće poljoprivrede, koja je sada na trećini prosječne produktivnosti u zemljama EU-a ili 31 posto dok je prije nekoliko godina bila na samo 27 posto", kazala je Vučković te predstavila strateške smjernice ključne za rješavanje izazova u poljoprivredi u narednom razdoblju.

Treba li agro banka u Hrvatskoj?

Prema njezinim riječima, prilike za rast sektora su jačanje veza s prehrambenom industrijom, koja se izdvaja po potencijalu stvaranja dodane vrijednosti i novih radnih mjesta, otvaranje novih mogućnosti plasmana na tržištu smanjenjem uvoza i diferenciranjem ponude, smanjenje troškova u proizvodnji boljom prilagodbom klimatskim uvjetima. Nadalje, ulaganja u osnovnu infrastrukturu i usluge u ruralnim područjima, a koja pozitivno utječu na prihode u poljoprivredi, poboljšanje učinkovitosti poljoprivrednih potpora preraspodjelom među korisnicima te korištenje i poticanje na korištenje novih tehnologija koja olakšavaju prijenos znanja i informacija te pristup tržištu.

Kako se čulo, i dalje traju rasprave treba li agro banka u Hrvatskoj, iako imamo preko tisuću financijskih instrumenata iz Programa ruralnog razvoja, a moramo potaknuti uporabu poljoprivrednog zemljišta. "Veselim se raspravi o Zakonu o zemljištu, jer imamo 160 objavljenih natječaja, što nije mali broj", navela je. Ministrica drži da poljoprivredno zemljište mora stvarati hranu i da to treba biti presudan kriterij kod njegove raspodjele.

Predstavila je Swot analizu poljoprivredne strategije, istaknuvši da su sredstva u Programu ruralnog razvoja, iz kojeg je više od trećine sredstava otišlo u investicije, povećana sa 300 na 462 milijuna kuna, a koja su namijenjena početnicima u preradi, te malim i velikim proizvođačima. Cilj je da dohodovne potpore idu manjim proizvođačima, a investicije svima kako bi se nastavilo ulaganje u hrvatsko selo, jer bez njega nema razvoja domaće poljoprivrede. "Ali ćemo ubuduće specificirati ta ulaganja", kazala je.

Novih 25.000 ha navodnjavanog zemljišta

Primjerice, kako  je navela, to se odnosi na nerazvrstane ceste, kao i program navodnjavanja, gdje se gradi infrastruktura za 7.000 ha zemljišta, kojem će se dodati još 25.000 ha novog poljoprivrednog zemljišta, ali će se nabava opreme za navodnjavanje financirati i iz drugih izvora.    

Bilo je govora i o izazovima ostvarenja klimatskih i okolišnih ciljeva, kojima je namjenjeno 35 posto sredstava, smanjenju uporabe pesticida, a sve to u cilju koji predviđa povećenje obujma domaće poljoprivrede do 2030. godine na 30 milijardi kuna. 

S druge strane, drži da svima koji se žale baviti poljoprivredom, treba omogućiti što je moguće veće znanje. Na raspolaganju  im je 120 savjetodavaca, što nije dovoljno pa je prvi put omogućen ulazak na tržište i privatnim savjetodavcima, koji će se financirati iz Programa ruralnog razvoja, koji će se još unapređivati. 

Ministrica je najavila da će izraditi šest do osam distribucijskih centara, a bili oni regionalni ili ne, financirat će one koji budu koristili proizvođačke organizacije.

Do kraja godine natječaj za robotizaciju farmi

Program se nastavio međuresornom raspravom kroz koju je sagledana perspektiva poljoprivrede u kontekstu nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) obilježene klimatskim promjenama na kojoj su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstvo i održivog razvoja Mario Šiljeg, predsjednik Uprave tvrtke Koka Stjepan Sabljak, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove grupe Valamar Ivana Budin Arhanić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, izvršni direktor tvrtke Agrivi Matija Žulj, predstavnica tvrtke Smarter Zvjezdana Blažić te voditelj proizvođačke organizacije Jabuka HR Luka Cvitan.

Sudionici panela jasno su detektirali sve moguće prijetnje i izazove, ali i konkretno spomenuli prilike za rast hrvatske poljoprivrede, zaključivši kako digitalizacija više nije budućnost već sadašnjost.

Žulj je istakno da digitalizacija poljoprivrede nema "čarobni štapić" već da se radi o promjeni ponašanja kroz korištenje digitalnih alata, koji bi trebali stvoriti i nova radna mjesta u analizi mnoštva prikljupljenih podataka. Naveo je da američki  poljoprivrednik koristi digitalizaciju u poljoprivredi 36 posto, 30 posto ih čita Excel tablice dok je digitalizacija u hrvatskoj poljoprivredi, kako kaže, manja od 10 posto.

Tušek je najavio do kraja godine raspisivanje natječaje za robotizaciju farmi, jer roboti za mužnju krava štede vrijeme, odnosno novac. Za zelenu tranziciju je namijenjeno 5 milijardi kuna.

Koka na krovovima farmi ima solare od 13,6 MW, a sama farma troši 3,1 MW. No, za veće uvođenje obnovljivih izvora energije u poljoprivredu treba veća međuresorska suradnja, drži Sabljak.

Panelisti su istaknuli kako je ključno za postizanje klimatsko-okolišnih ciljeva za poljoprivrednike uvođenje novih tehnologija i inovacija, osiguravanje stabilnosti kroz ulaganja u distribucijske centre, jačanje proizvođačkih organizacija, navodnjavanje kao jedan od značajnih instrumenata za borbu protiv klimatskih promjena.

Nakon jabuka, konzumna jaja i povrće dobivaju oznaku 

Projekt "Dokazana kvaliteta-Hrvatska" predstavljen je na konferenciji na prvom proizvodu označenom takvom oznakom, domaćim jabukama proizvođača PZ Jabuka HR koje se već nalaze u trgovinama. Cvitan je istaknuo da su krenuli prije sedam godina s udruživanjem, što je osnova, te sada imaju cilj ući u HoReCa kanal, nakon sokova, s prodajom voća i povrća.

Prva oznaka Dokazana kvaliteta dodijeljena je za sektor voća, a nedavno je priznata i druga oznaka Dokazane kvalitete, i to za konzumna jaja. Zaprimljen je i treći zahtjev za priznavanje oznake, a odnosi se na sektor proizvodnje povrća.

Različiti podaci koče raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i krškim pašnjacima

Program drugih Dana poljoprivrede završio je aktualnim temama u ribarstvu, pri čemu su predstavljene smjernice i planovi koje će se provoditi kroz Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu 2021. do 2027., čija će alokacija biti veća od 300 milijuna eura.