• Dani poljoprivrede
  • 16.10.2021. 09:25
  • Grad Zagreb, Zagreb

Različiti podaci koče raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i krškim pašnjacima

Krški pašnjaci imaju veliki potencijal, ali nedostaje prerađivačkih kapaciteta i mlađih korisnika dok Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede čeka Swot analizu, čulo se na prvom danu konferencije u Zagrebu.

Foto: Marinko Petković
  • 374
  • 114
  • 0

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede započeli su u petak u Zagrebu 2. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Na prvom danu konferencije brojni prezenteri predstavili su najnovije aktualnosti iz poljoprivredne politike i šumarstva, predstavljena je nova online platforma e-Savjetnik te analiza potencijala krških pašnjaka i razvojni plan ekološke poljoprivrede za razdoblje 2023-2030. Dvodnevna konferencija je okupila više od 200 sudionika.

"Aplikacija e-Savjetnik poljoprivrednicima nudi čitav niz pogodnosti poput informacija o hidrometerološkim uvjetima, zaštiti bilja, kako pronaći najbližeg savjetnika, mogućnost prijave na edukacije te predbilježbe na različite informacije od njihova interesa", kazao je uvodno državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

Blizu 400.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta

Nakon predstavljanja nove online platforme, državni tajnik Tugomir Majdak predstavio je provedene i planirane promjene zakonodavnog okvira i čitav niz zakonskih aktova na kojima je Ministarstvo poljoprivrede radilo proteklo vrijeme. Trenutno su u procesu donošenja tri vrlo važna zakona za poljoprivrednike: Zakon o održivoj uporabi pesticida, Zakon o biljnom zdravstvu, te Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji bi trebao ući u saborsku proceduru do kraja godine.

Majdak je kazao da je putem sustava e-građanin, Ministarstvo omogućilo korisnicima, koji imaju poljoprivrednu iskaznicu, praćenje potrošnje plavog dizela te najavio da kroz isti sustav žele izgraditi pametu poljoprivredu.

Kako se čulo, i dalje se razlikuju podaci o državnom poljoprivrednom zemljištu, između podataka DZS-a, koji se drži brojke od 1.500.000 ha i ARKOD-a koji ističe brojku od 1,1 milijuna ha. Majdak drži da je dobar dio zaliha poljoprivrednog zemljišta u šumsko-gospodarskoj osnovi, kojom raspolažu Hrvatske šume. Primjerice, od 180.000 ha u Sisačko-moslavačkoj županiji, u ARKOD sustav je upisano 56.000 ha.   

Državni tajnik Tugomir Majdak (Foto: Ministarstvo poljoprivrede)

S druge strane, 454 jedinice lokalne samouprave (JLS) je izradilo program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem za blizu 300.000 ha zemljišta, dok je 156 JLS-ova i objavilo natječaje. Očekuje da nakon što dođe do skorih izmjena zakona, jer će država rasteretiti dijela obveza županije, da će se ubrzati raspodjela za skoro 400.000 ha državnog, ali i privatnog poljoprivrednog  zemljišta. Najavio je elektronsko praćenje dodjele zemljišta, odnosno modele njegova zakupa i prodaje te nadzor nad istim od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i Državnog inspektorata.

Samo 4,7 posto ekoloških proizvođača na krškim pašnjacima

Menadžerica u tvrtki Erste&Young savjetovanje Kristina Singer, predstavila je važne analize i razvojne planove ususret novom programskom razdoblju do 2027., uključujući analizu potencijala pašnjačkih površina i poljoprivredne proizvodnje na istima, s ciljem izrade mjera za razvoj stočarstva na području krških pašnjaka temeljenih na zaključcima analize, a pri kojoj je zaključeno da su mnogostruki potencijali za razvoj pašnjačkog stočarstva.

Naime, Hrvatska ima tradiciju u pašarenju na krškim pašnjacima, koji pokrivaju osam županija od Samobora do Cavtata, te su 70 posto prihvatljivi za napasanje stoke. No, Inicijalna analiza je, kaže, pokazala da je okvirno, jer se podaci razlikuju, 42.361 ha u zakupu krških pašnjaka, na kojima  je prošle godine bilo 78.937 uvjetnih grla, a najviše ih ima u Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji, a najmanje u Zagrebačkoj, koja ima 184 ha krških pašnjaka.    

Singer je istaknula problem suše, ali i prerađivačkih kapaciteta, bilo mesa ili mlijeka sa krških pašnjaka, s kojih je lani isporučeno 35.160 životinja, većinom ovaca, te 21,8 milijuna kilograma mlijeka. No, iako je stanje domaćih krških pašnjaka, u prvom redu travnjaka i suhe tvari, bolji od onih u drugim  EU zemljama, zabrinjava njihovo zarastanje, nakon prestanka poljoprivrednih aktivnosti, te samo 4,7 posto ekoloških prizvođača od ukupno 11.133 registrirana poljoprivredna gospodarstva. Od njih su 43 posto stariji do 65 godina, a 13 posto čine mladi poljoprivrednici, kojih je najviše u Lici.        

Stoga je predstavljanje Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030., koji je sukladan EU zakonodavstvu, otvorilo niz pitanja na koje će tek Swot analiza, uz dodatna istraživanja, dati prave odgovore. Zasad se zna da raste broj eko površina kao i broj eko poljoprivrednika, između 2015. i 2020. godine, kao i broj eko prerađivača, kojih ima najviše u gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji.   

Ona je pozvala sve da se uključe u izradu Nacionalnog plana. Uz to, najavila je izradu Swot analize ekološke poljoprivrede te radionice na Nacionalnoj i stručnoj razini, kako bi dobili što kvalitetniju podlogu za razvoj ove poljoprivrede.     

Izvoz domaćeg parketa u 70 zemalja              

Teme iz šumarskog i drvnog sektora s naglaskom na strateški značaj domaće drvne industrije, nove šumarske strategije i EU fondove u šumarstvu, bile su, čulo se, u svjetlu učestalih klimatskih promjena.

Prezenteri su istaknuli kako je šumarstvo od izuzetne važnosti za održivi gospodarski razvoj i uspostavu ekosustava. Ipak, na području drvne industrije došlo je do jačanja izvoza koje se trenutno odvija u 108 zemalja, a samo se parket izvozi u više od 70 zemalja, dok se godišnje proizvede 1,7 milijuna komada stolica u Hrvatskoj. Pokrivenost uvoza izvozom drvno-prerađivačke industrije, koji je težak više od milijardu eura, iznosi 151 posto.

2. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva (Foto: Ministarstvo poljoprivrede)

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) Zdenko Bogović je kazao da je Hrvatska kroz 250 godina tradicije gospodarenja šumama, koje su 97 posto prirodne šume, što je rijetkost u drugim zemljama EU-a, sačuvala šume za buduća pokoljenja, a one su danas i rezervat bioraznolikosti.

Vučković: Poljoprivredno zemljište mora stvarati hranu i to treba biti presudno za dodjelu

Dodao je da nije gospodarski opravdano da su šumska područja Slavonije, Like i Gorskog kotara, proglašeni Natura područjima, te da ne bi trebali slijediti europski trend da se stare šume, koje su glavni izvor za drvnu industriju, proglašavaju zaštićenim područjem. On drži da se Hrvatska treba priključiti skupini zemalja koje traže reviziju europske šumarske strategije (EUFS-a).         


Tagovi

Dani poljoprivrede Zdravko Tušek Tugomir Majdak Zdenko Bogović Kristina Singer Krški pašnjaci Eko poljoprivreda


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedavno sam razgovarala s Mladenom Kušekovićem, vlasnikom tvrtke Natura Beef d.o.o. iz Udbine. Teško je izdvojiti najvažnije i najzanimljivije jer o svakoj temi ima čvrst stav i brojna pitanja za nadležne. Uskoro nešto o tome, a do tada uži... Više [+]