Pretraga tekstova
Poljoprivrednici su, najčešće u svrhu nabave poljoprivredne mehanizacije, čekali novčane potpore koje proizlaze iz Programa ruralnog razvoja, skupo su platili izradu dokumentacije, a sada tisuću njih, prema ovim kriterijima, neće dobiti ništa.
Više novca za pojedine projekte u poljoprivredi, na prvo čitanje zvuči kao dobra vijest. No, u ovom slučaju to je ono protiv čega su, od same najave takve mogućnosti, bili i predstavnici Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme RH kao i Udruge Život.
Naime, iz Ministarstva poljoprivrede stigla je vijest kako je nakon konzultacija s članovima Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH, donijeta odluka o povećanju razine raspoloživih sredstava za prijave pristigle na prvi natječaj, koji je završio 15. travnja ove godine.
Prethodnom odlukom resornog ministra Jakovine, bilo je određeno da se za sufinanciranje projekata zaprimljenih kroz prvi natječaj za Mjeru 4 izdvoji 640 milijuna kuna. Od tog iznosa, 370 milijuna bilo je predviđeno za ulaganja u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava (4.1.1), dok se 140 milijuna vezalo uz projekte čijom bi se izgradnjom kroz prerađivačke kapacitete postiglo povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda (4.2.1), a preostalih 130 milijuna bilo je rezervirano za investiranje u gnojnice i ostalu infrastrukturu radi zbrinjavanja stajskog gnojiva (4.1.2).
Podsjetimo, na spomenuti natječaj stiglo je 1.107 prijava za operaciju 4.1.1., 82 prijave za operaciju 4.1.2. i 91 prijava za operaciju 4.2.1., dok je ukupna vrijednost tražene potpore po svim operacijama bila veća od tri milijarde kuna. Spomenutom odlukom ministarstva, podiže se razina raspoloživih sredstava potpore u operaciji 4.1.1. sa 360 milijuna kuna na gotovo 862 milijuna kuna, a operaciji 4.2.1 sa 140 milijuna na 366 milijuna kuna, što je sveukupno 1,4 milijarde kuna, ili 50% sredstava za provedbu podmjere 4.1. te 55,5% sredstava za provedbu podmjere 4.2.
S obzirom da su za investiranja u nove gnojnice te prateću infrastrukturu i mehanizaciju stigla samo 82 zahtjeva na ukupan iznos ulaganja od 183 milijuna kuna i uz očekivanje povrata kroz potpore 147 milijuna kuna, a prvotnom odlukom za tu je namjenu bilo izdvojeno 130 milijuna kuna, u ministarstvu ocjenjuju kako su ta sredstva potpuno dostatna iz razloga što vjerojatno svi zahtjevi neće proći selekciju i uvjetovane kriterije te dobiti zeleno svjetlo.
Od 1.280 zahtjeva, njih 930 traže projektne potpore u svrhu nabavke poljoprivredne mehanizacije, a ukupno se planira potrošiti milijardu i 100 milijuna kuna. Prihvaćeno je samo njih stotinjak.
"Promatramo li ukupno raspoloživa sredstva koja za provedbu mjere 4 imamo u sedmogodišnjem razdoblju, ovim povećanjem iskoristit ćemo ukupno 50% sredstava za provedbu podmjere 4.1. odnosno 55,5% za provedbu podmjere 4.2., već u drugoj godini provedbe programa.
Očekuje se kako će ovo povećanje omogućiti sufinanciranje oko 140 najboljih projekata u podmjeri 4.1.1. (primarna poljoprivredna proizvodnja), sve prihvatljive projekte prijavljene na operaciju 4.2.1 (prerada), dok su sredstva predviđena natječajem za financiranje operacije 4.1.2. (zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnoja), već sada dovoljna za sufinanciranje svih prihvatljivih projekata", obrazložili su u Ministarstvu poljoprivrede.
Članovi udruge OPG-a Život taj su potez odmah nazvali silovanjem hrvatske poljoprivrede.
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Putovanje se nastavlja! Četvrta lokacija drugog dana postture IFAJ Croatia 2026 bila je Solana Nin, čija tradicija ručne proizvodnje soli seže još u rimsko doba. Obišli smo i njihov Muzej soli te se iz prve ruke upoznali s prirodnim proceso... Više [+]
Putovanje se nastavlja! Četvrta lokacija drugog dana postture IFAJ Croatia 2026 bila je Solana Nin, čija tradicija ručne proizvodnje soli seže još u rimsko doba. Obišli smo i njihov Muzej soli te se iz prve ruke upoznali s prirodnim procesom isparavanja mora pomoću sunca i vjetra, kao i s tradicijom ručnog branja soli i cijenjenog cvijeta soli.
Opg Goran
prije 11 godina
To je ruralni razvoj na Hrvatski nacin.Onda nece mladi ic van?Ma bjeste cim dalje odavde.
Siniša Crnčan
prije 11 godina
Isprika na besmislenim rečenicama, izbrisao mi se dio teksta, ali izvući ćete poantu iz priloženog.
Siniša Crnčan
prije 11 godina
Fendt vario, pa što ti misliš prijatelju zašto su se pogasila mnogi OPG-ovi u RH? Dok su naši starci rat privodili kraju oni su već kemijali kako će krenutu privatizacija. Nakon privatizacije slijedi EU. Pa oni su dogovorili koliko čega će se uvoziti i kako će se lova rspodijeliti kako bi mi uopće mogli ući u EU. A najveće "prodane duše" koje su ti veliki ekonomski maheri potplatitli su ti direktorčići bivših pikova, silosa itd. Njima su dali paru, uništavali pogon po pogon dok se nisu domogli bogatstva, a naravno sve uz kvote i dogovore iz EU-a. Tako da ne sekiraj se za drugi krug, imaju oni već unaprijed sve razrađeno. Njima sve, a nama mrvice sa stola!!!!!