Virovitica uvela pilot projekt smanjenja nastanka biootpada

Na području Virovitice i gravitirajućih općina (Suhopolje, Lukač, Gradina i Špišić Bukovica) godišnje nastane više od četiri tisuće tona otpada od hrane i ostalog biorazgradivog otpada, a većina završi na Gradskom odlagalištu. Grad Virovitica prvi je u Hrvatskoj pokrenuo pilot projekt smanjenja nastanka biootpada uz pomoć mini drobilica - uređaja za usitnjavanje hrane u kuhinjskim sudoperima.

Partneri na projektu su Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Flora Vtc i Virkom d.o.o. Virovitica. Vrijednost projekta je 59. 635 eura. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je ovo istraživanje sa 40 posto, dok je Grad osigurao preostalih 60 posto.

Pojednostavljuje postupak odvajanja biootpada

Uređaji su instalirani u 25 stanova jedne  zgrade dok je druga stambena jedinica služila kao nulto stanje za usporedbu rezultata. Projekt građanima maksimalno pojednostavljuje postupak odvajanja biootpada: nema troškova posebnih vrećica, nema neugodnih mirisa, redovitog iznošenja i odlaganje u zajedničke posude. Postupak je potpuno prihvatljiv svim korisnicima, a posebice stanarima u zgradama te invalidima i starijim osobama i osobama.

U Europskoj uniji u 2022. bacilo se 132 kilograma hrane po stanovniku

Stanari pokusne zgrade posljednjih su šest mjeseci u drobilicu ubacivali ostatke voća, povrća te ostalih namirnica korištenih za pripremu obroka. Drobilica je usitnjavala i ljuske jaja, riblje i kosti od peradi, sitnije kosti ostalih životinja, talog kave te ostatke hrane za životinje. U manjim količinama usitnjene su i krupnije kosti, koštice voća, tjestenina i riža, ljuske luka i kukuruza te kore banane.
U uređaj se prvo pusti hladna tekuća voda, potom se uključi i ubaci ostatci hrane, potiskujući ih s priloženim alatom. Na kraju, prije gašenja, treba putiti vodu da teče još desetak sekundi. U drobilicu nije bilo dozvoljeno stavljati školjke, krakove rakova i sirove kosti te masti, ulja i kemijska sredstva za čišćenje, a uređaj ne smije biti izložen metalu, staklu, plastici, drvetu ili tekstilu.

Korisnici su izrazili zadovoljstvo principom rada jer gotovo da nema otpada i popratnog neugodnog mirisa. Projektom su mjerene količine i sastav miješanog komunalnog otpada te sastav otpadne vode koja izlazi iz višestambenih jedinica. Analiziran je i utjecaj ovakvog načina zbrinjavanja na rad uređaja za obradu otpadnih voda. Provedena su ukupno tri mjerenja, sa po tri ponavljanja.

"Ono što nismo znali jest hoće li će usitnjena hrana negativno utjecati na rad uređaja, međutim rezultati pokazuju drugačije. Bilježimo izuzetna smanjenja količine miješanog komunalnog i biootpada“, rekla je profesorica Studija inženjerstva okoliša na Geotehničkom fakultetu u Zagrebu, Aleksandra Anić Vučinić na završnoj konferenciji projekta.

Smanjenje emisije plinova 

Korištenjem drobilica u konačnici se očekuje smanjenje troškova odvoza otpada, smanjenja troškova i smanjenja emisije plinova na odlagalištima. "Posljednjih desetak godina Geotehnički fakultet stavlja fokus na inženjerstvo okoliša, a ova suradnja najbolji je način da naša rješenja i edukacije provedemo u praksu. Nadamo se da će ovi izvrsni rezultati biti smjernica kako se isto može implementirati na razini čitave Hrvatske“, kazao je dekan Geotehničkog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Hrvoje Meaški.

Širom implementacijom kuhinjskih drobilica uspostavio bi se kvalitetniji i ekonomski učinkovitiji sustav gospodarenja komunalnim otpadom. "Neupitno je da će ova mjera u budućnosti postati naša svakodnevica i da će ju svi korisnici dobro prihvatiti“, kazao je upravitelj Flore Vtc, Vlado Šušak.

I na kraju zaključak - kada bi se drobilice koristile u 50 posto kućanstava količina miješanog komunalnog otpada bila bi smanjena za 70 kilograma po glavi stanovnika godišnje.