Više od polovice, točnije 54 posto odnosilo se na otpad iz kućanstva, objavio je Eurostat
U 2022. godini u Europskoj uniji je bačeno oko 132 kilograma hrane po stanovniku, objavio je Eurostat ususret Međunarodnom danu svjesnosti o gubitku i bacanju hrane koji se obilježava danas, u nedjelju, 29. rujna.
Ističu kako je u EU ukupno zabilježeno 59,2 milijuna tona otpada od hrane, uključujući jestive i nejestive dijelove.
Otpad iz kućanstava činio je, dodaju, 54 posto ukupnog otpada od hrane, što odgovara 72 kilograma po stanovniku. Preostalih 46 posto otpad je nastao u lancima oprkrbe hranom: 19 posto u proizvodnji prehrambenih proizvoda i pića (25 kilograma po stanovniku), 11 posto u restoranima i uslugama prehrane (15 kilograma po stanovniku), 8 posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane (11 kilograma po stanovniku), te 8 posto u primarnoj proizvodnji (10 kilograma po stanovniku).
Tagovi
Autorica
Najveća svjetska mliječna kompanija smanjuje otkup mlijeka u jednoj europskoj zemlji
Podršku Baranjskom kulenu pružila i Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a
Trebaju li nam dodaci prehrani za dobro zdravlje? Evo što kažu stručnjaci
Jesmo li zdraviji ako konzumiramo laktoza i gluten free proizvode?
Jesmo li zdraviji ako konzumiramo laktoza i gluten free proizvode?
Podršku Baranjskom kulenu pružila i Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a
Trebaju li nam dodaci prehrani za dobro zdravlje? Evo što kažu stručnjaci
Specijalistica nutricionizma Angelina Paić: Zašto je edukacija o prehrani važnija nego ikada?
Andrej Žalec
prije 5 dana
Baš me zanima, kako skupljaju te podatke. Naime. U Ljubljani imamo svi kontejnere za biološki odpad. U njega stavljamo sve biološke odpade ali to nije hrana. Jeste nešto malo ali uglavnom, su ostatci od PRIPREME HRANE, trava i grane sa vrtova, ruže i zemlja od ruža, sad če biti tone i tone lišča itd. da ne nabrajam. U mojem gazdinstvu, čak i od kuhinjskog odpada radimo BOKASHI postupak, što znači, da pravimo odličan kompost. Ponavljam, ne bacamo HRANE, nego stranske proizvode, koji ostanu od PRIPREME hrane. A nemam podatka, kako je sa javnim kuhinjama, restoranima, trgovinama, koji moraju zbog HACCP standarda, da bacaju po mom ubedjenju sasvim dobru hranu. Problem, koji ja vidim u Sloveniji je, da se stranski proizvodi, kod pripreme industrijske ili privatne hrane i ostalih bioložkih proizvoda, tretiraju, kao smeče i mogu jih skupljat samo pooblaštene firme. Mora biti kontrola, slažem se ali da dobiješ dozvolu, recimo, samo, da skupljaš ostatke od porerade ribe ili od čiščenja poljuprivrednih proizvoda, ostatci kafe iz restorana i kafiča, treba da izpunjavaš zahtjeve, kao da imaš radioaktivni odpad. Pa kad smo več do šli do njega, Hrvatska i Slovenska država, nikako , da rješe problem sa jedrskim odpadom. A nas bi zatvorili, jer smo iz stranskog proizvoda (biološkog ) po jako jednostavnom postupku napravili koristan proizvod.Recimo imam rješenje, za jako koristno rešenje problema svih mljekara sa sirotkom. Ali, možda samo ja sanjam o "smeču" i vidim u njemu zlato.