Velik pad proizvodnje mlijeka ne brine Vladu

U studenom 2012. otkupljeno je 43,7 milijuna kilograma mlijeka što, prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu, u tako maloj količini nije zabilježeno od studenoga 2004. Tijekom jedanaest mjeseci minule godine otkupljeno je 557,8 milijuna kilograma što je 15% manje naspram otkupa u istom razdoblju 2011. Farmeri su u listopadu prolijevanjem mlijeka pokušali upozoriti na neodrživost proizvodnje uz nisku cijenu, no taj su mjesec mljekarama isporučili više od 45 milijuna kilograma mlijeka. No ukupan otkup mlijeka za 2012. procjenjuje se na oko 600 milijuna kilograma što je najmanje unatrag osam godina. Rekordna proizvodnja bila je 2009. kada je premašila 675 milijuna kilograma.

Novi optimizam

"Nižu proizvodnju mlijeka bilježimo od lipnja 2012. u odnosu na isto razdoblje prošlih godina što je posljedica ekstremne suše, a negativni učinci osjećat će se i tijekom zimskih mjeseci", iznosi Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije. Krajem 2011. mlijeko je u otkup davalo 14.204 proizvođača da bi rujan 2012. bio zaključen sa njih 12.600. Proizvodnju mlijeka, podsjeća, od 2010. godišnje napušta oko 2000 proizvođača, no kakvoća mlijeka sve je bolja pa je u 2012. prvorazrednu imalo 93 posto otkupljenih količina, a godinu prije 92. Barać je optimist i vjeruje kako će najavljene mjere Ministarstva poljoprivrede i njegovih agencija utjecati na preokret negativnih trendova. Preraspodjela 167 milijuna kuna iz potpora i njihova isplata u prvom kvartalu 2013. i to na način da će maksimalni jedinični iznos za mliječne krave biti 800 kuna, krave dojilje 500 te 416 kuna za tov svakog goveda jedna je od mjera oporavka. Na tom je tragu, ističe, i novi program govedarske proizvodnje koji će kreirati smjer razvoja u idućih 10 godina. Cilj je postići veću proizvodnost mlijeka po grlu i povećati broj mliječnih krava, a program uključuje i povećanje proizvodnje mesa. U provođenju programa govedarstva, smatra Barać, svakako će pomoći i novac predviđen u drugom stupu potpora - za ruralni razvoj. Dobrom mjerom vidi i mliječni paket kojim će se bolje urediti odnosi između proizvođača i prerađivača uključujući jednim dijelom i trgovinu."Država je stvorila okvir u kojemu bi se sektor proizvodnje mlijeka trebao oporaviti, no proizvođači mlijeka moraju voditi računa o konkurentnosti vlastite proizvodnje tražeći i pomoć struke," kaže Barać. Poljoprivredna agencija je, kaže, pripremila paket usluga čijim se korištenjem u značajnoj mjeri može unaprijediti proizvodnja mlijeka i podići razina konkurentnosti. Cijena stočne hrane u Hrvatskoj je u prvih deset mjeseci 2012. najveća u posljednjih pet godina, iznosi direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Samo unatrag godinu dana, odnosno lani u listopadu u odnosu na listopad 2011. cijena kukuruza bila je veća 26 posto, sojine sačme 62, hrana za svinje skuplja je 19, za junad 35 te za konzumne nesilice 20 posto. I dok su svinjske polovice prema cjenicima iz 2008. prošle godine bile skuplje 11, juneće 19, a jaja 41 posto istodobno je samo otkupna cijena mlijeka bila manja i to osam posto. "Posljedice suše u Hrvatskoj su znatno više utjecale na cijene stočne hrane u odnosu na zemlje EU, farmeri su ostali bez subvencije od 0,42 kn/kg, a suočeni su i sa diskontinuitetom u plaćanju stečenih povijesnih prava u mjesečnim ratama iako su na startu 2012. iz Ministarstva poljoprivrede dana jamstva o redovitim obrocima. Sve skupa rezultiralo je s jedne strane povećanjem proizvodne cijene mlijeka, s druge strane padom prihoda po kilogramu mlijeka i poremećajima u financijskom tijeku novčanih prihoda gospodarstava," pojašnjava uzroke manje proizvodnje mlijeka Bobetić. Ponuda mliječne industrije iz listopada da na osnovnu cijenu isplati dodatnih 0,15 kn/kg otkupnu cijenu mlijeka koja je u Hrvatskoj iznosila 32,39 eura za 100 kilograma na godišnjem nivou primiče prosjeku EU 27 zemalja, gdje je bila 33,28 eura, iznosi Bobetić i upozorava da će se u srpnju po ulasku u EU, kada nestaju carinske zaštite na uvoz mliječnih proizvoda iz Unije, a zemlje CEFTE uvode veće carine na naš izvoz, i farmeri i industrija mlijeka naći u znatno složenijoj situaciji, a o toj problematici koja kuca na vrata nedostaje kvalitetne rasprave.

Dva načela

Miroslav Kovač iz skupine Živo selo koja nudi reformski pristup aktualnim problemima u poljoprivredi upozorava pak da država mora hitno intervenirati i potaknuti proizvodnju mliječnog sektora u skladu s mogućnostima koje joj daje Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Usporedo, opominje, tržište se mora stabilizirati uvođenjem sustava obaveznih dugoročnih ugovora o isporukama domaćeg mlijeka po cijenama koje bi odražavale troškove domaće proizvodnje. Tako definirane cijene, uvjeren je, pratile bi trendove u kretanju europskih cijena i postupno, u roku od par godina bile bi njima prilagođene. "To je moguće u okviru politika EU ali treba znati i treba htjeti! Logika ovoga prijedloga počiva na dva načela: potrošači moraju ponijeti teret stvarnih troškova u proizvodnji mlijeka, uz pomoć transfera najteže pogođenim skupinama, a prerađivači mlijeka moraju poduprijeti proces regeneracije svoje sirovinske baze na račun kratkoročnog uvoznog profita," zaključuje Kovač.

• Država je stvorila okvir u kojem bi se mliječni sektor trebao oporaviti
  Zdravko Barać, HPA
• Posljedice suše u hrvatskoj znatno su više utjecale na cijene nego u EU
  Branko Bobetić, Croatiastočar
• Tržište se mora stabilizirati dugoročnim ugovorima o isporukama
  Miroslav Kovač, Živo selo

Autor: Božica Babić