Pretraga tekstova
U područjima gdje se planiraju megafarme gotovo nema mogućnosti uzgoja zdravog povrća i voća, upozoravaju Prijatelji životinja
U udruzi Prijatelji životinja u svom su se najnovijem priopćenju osvrnuli na samodostatnost Hrvatske u povrću i voću. U uvodu naglašavaju kako planirani projekti novih industrijskih farmi i klaonica peradi u Hrvatskoj otvaraju ozbiljnu raspravu o smjeru razvoja poljoprivrede, prehrambenoj sigurnosti i održivosti ruralnih područja.
"Takvi zahvati izazivaju opravdanu zabrinutost zbog mogućih teških i nepopravljivih posljedica za okoliš, zdravlje ljudi i kvalitetu života, osobito kada se planiraju u blizini naselja, vodotokova i zaštićenih područja. Istodobno, Hrvatska uvozi goleme količine voća i povrća", navode.
Ističu kako prema dostupnim podacima, samodostatnost Hrvatske u mesu peradi premašuje 70 posto. Stoga u udruzi upozoravaju da dodatno širenje farmi ne bi nužno povećalo prehrambenu sigurnost, već bi moglo produbiti ovisnost o uvozu i znatno opteretiti okoliš: "Naime, u područjima gdje se planiraju megafarme gotovo nema mogućnosti uzgoja zdravog povrća i voća. Dok domaće mrkve nemamo ni 50% potreba, proizvodnja piletine bila bi na više od 300%", računica je koju spominju dodavši da iako Hrvatska ima uvjete za znatno veću proizvodnju povrća i voća, proizvode se premale količine.
"Hrvatska bi, umjesto prihvaćanja pilićarskih megafarmi i klaonica, trebala ulagati u uzgoj biljnih namirnica u kojima je izrazito nedostatna, a koje ljudima svakodnevno trebaju."
Kažu kako, primjerice, orasi, lješnjaci i bademi nisu egzotika, a Hrvatska domaćom proizvodnjom pokriva samo oko trećinu potreba za orašastim plodovima i manje od 50 posto potreba za voćem. Kažu da je većina voća, poput marelica, nektarina i breskvi, ispod 30 posto. Pokrivamo i tek oko polovice potreba za povrćem. Za mrkvu, papriku i salatu dostatnost je dosta ispod 50 posto.
"To pokazuje dugoročnu neusklađenost poljoprivrednih prioriteta i apsurd izgradnje i jedne jedine farme pilića. Za razliku od proizvodnje povrća i voća, industrijske farme povezane su s onečišćenjem voda, zraka i tla, povećanim nitratima u podzemnim vodama i padom kvalitete života", tvrde dodajući da znanstvena istraživanja upozoravaju i na rizike širenja bakterija otpornih na antibiotike, zoonoza te na izloženost amonijaku, prašini i bioaerosolima. "Tu je i velika ugroženost dobrobiti i zdravlja životinja zbog iznimno visoke gustoće smještaja i nenormalno brzog rasta pilića”, ističu.
Poručuju da Hrvatskoj ne trebaju nove megafarme protiv koji su se građani opravdano pobunili rekavši jasno i glasno NE svim takvim projektima bilo gdje u Hrvatskoj. Potrebno je povećanje domaće proizvodnje zdrave biljne hrane i smanjenje ovisnosti o uvozu osnovnog povrća i voća. Stoga je važno zaštititi i osigurati održiv razvoj ruralnih područja koja megafarme mogu dovesti u katastrofalno stanje.
Zatvorene granice i otvorena pitanja: Može li Hrvatska samu sebe prehraniti?
Smatraju i da nadležne institucije trebaju stati uz ljude i njihov jedini okoliš, u kojemu imaju pravo na mogućnost proizvodnje zdravog povrća i voća, i odlučno zaustaviti sve projekte megafarmi i klaonica jer takvi razorni projekti nisu u skladu ni s niskougljičnom ni s poljoprivrednom strategijom te ih druge države opravdano odbijaju.
"Dok Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji svojeg povrća i voća, planiranje nepotrebnih i štetnih megafarmi pilića, koje bi višestruko nadmašile trenutačnu visoku dostatnost mesa peradi, samo dodatno potvrđuje da bi time veliki dio lijepe naše postao smetlište Europe, što se ne smije dogoditi", zaključuju.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Broj poljoprivrednika u Finskoj rapidno opada, dok je vrijednost proizvodnje na istoj razini. Od nekadašnjih 465 tisuća 1950. danas su na manje od 40.000. Pragmatični i spremni na različite situacije pozitivno gledaju na budućnost, dok su p... Više [+]
Broj poljoprivrednika u Finskoj rapidno opada, dok je vrijednost proizvodnje na istoj razini. Od nekadašnjih 465 tisuća 1950. danas su na manje od 40.000. Pragmatični i spremni na različite situacije pozitivno gledaju na budućnost, dok su prošlost stavili u muzej, za podsjetnik sebi i drugima kojim su putem išli. Na koncu, zašto ne zaraditi na onom što promjeniti ionako ne možeš? Sarka muzej na godinu ostvari više od 80.000 posjeta
Đuro Japaric
prije 3 dana
Svaka sličnost sa Hrvatskom sasvim je slučajna ! Pa i u Hrvatskoj od 1945 smanjuje se broj seljačkih gospodarstva , ali i proizvodnja ! I mi u Više [+] Slavoniji u MUZEJU Bećarca trebamo napraviti POSTAVU od Marije Terezije , pa do Plenkovića , Milanovića , Jandrokovića i PRAVILNIKA ministra sa kojim će se SMANJITI BROJ ha OBRAĐENE ZEMLJE , ako ga NE UKINE Ustavni sud , stavak 13 u članku 8 i tekst pod III IZJAVE o posjedovanju privatne zemlje ! OČEKUJEM DA ĆE PUNO OPG IĆI prema ustavnom sudu i za OPG ŠTETNA HPK ?