Pretraga tekstova
Prema podacima GreenDota, u državama članicama EU-a nestalo je više od milijun tona kapaciteta za recikliranje plastike u posljednje tri godine
Sve alarmantnija slika dolazi iz sektora recikliranja plastike u Europskoj uniji. U tri godine kapacitet recikliranja smanjio se za oko 25 posto, upozorava ekološka organizacija GreenDot u svom najnovijem izvješću. Zatvaranje pogona ne znači samo gubitak tisuća zelenih radnih mjesta, nego i ozbiljno ugrožava ciljeve EU-a u području kružnog gospodarstva, piše Agroinform.
Prema podacima GreenDota, u državama članicama EU-a nestalo je više od milijun tona kapaciteta za recikliranje plastike u posljednje tri godine. Taj pad ne predstavlja samo udar na sustave održivog gospodarenja otpadom, nego i ozbiljno pogađa regije u kojima su pogoni za recikliranje bili važni poslodavci.
Dva ključna čimbenika stoje u pozadini problema, a to su slaba konkurentnost sekundarne plastike, te nedostatak poticaja za proizvođače da koriste reciklirane materijale.
Cijena plastike dobivene iz fosilnih izvora i dalje je znatno niža, zbog čega "zatvorena petlja” recikliranja, pretvaranje ambalaže natrag u ambalažu, i dalje ostaje iznimka, a ne pravilo.
Situaciju dodatno otežava približavanje primjene nove europske regulative o ambalaži, PPWR-a. Od 2030. uvode se obvezne stope recikliranja za ambalažu od plastike, ambiciozni ciljevi, no trenutačni trendovi u industriji idu u suprotnom smjeru.
Mnogi proizvođači povukli su svoja dobrovoljna obećanja o korištenju sekundarnih sirovina, što koči nova ulaganja i inovacije. Zbog nesigurnog regulatornog okruženja brojne kompanije odgađaju razvojne projekte ili ih potpuno obustavljaju i to u trenutku kad EU hitno treba dodatne tehnologije i povećanje kapaciteta.
Stručnjaci GreenDota rješenje vide u širem uvođenju sustava eko-modulacije. Riječ je o mehanizmu unutar proširene odgovornosti proizvođača (EPR) koji omogućuje diferencirane naknade ovisno o ekološkom utjecaju ambalaže.
Primjerice, tvrtke koje koriste održivu ili lako reciklabilnu ambalažu plaćaju niže naknade, a one koje koriste teško reciklabilne ili neodržive materijale plaćaju više.
Ovaj sustav već funkcionira u Francuskoj i Nizozemskoj, gdje je pokazao da učinkovito potiče proizvođače na odabir ekološki prihvatljivijih rješenja i povećava potražnju za recikliranim materijalima.
Izvršni direktor GreenDota, Laurent Auguste, naglašava da eko-modulacija „može biti most između trenutačnih nepovoljnih uvjeta na tržištu i obveznih ciljeva koji stižu u nadolazećim godinama”.
Sektor recikliranja plastike u EU prolazi kroz jedno od svojih najtežih razdoblja. Dok se približavaju ciljevi za 2030., industrijska predanost slabi, kapaciteti se urušavaju, a rizik od povećane ovisnosti EU-a o uvozu sve je veći.
Stručnjaci upozoravaju da su za oporavak sektora potrebne brze i odlučne mjere na europskoj i nacionalnoj razini, posebno u području ekonomskih poticaja i poticanja novih ulaganja. Uvođenje eko-modulacije tek je jedan od mogućih koraka, ali ključan ako EU želi imati realnu šansu za ostvarenje kružnog gospodarstva.
Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.
SASA FRANIC
prije 10 mjeseci
smrdljive odvratne Biselske EU leftardske komunjare. ili mi ili oni dolazi