Uočene dugoročne promjene organske tvari tla. Što je uzrok?

Većina poljoprivrednih tala, uključujući i ona najplodnija u Slavoniji, izložena su degradacijskim procesima, a ponajviše padu sadržaja humusa. Njegov prosječan sadržaj za Osječko-baranjsku županiju je 1,97 % što je više nego li dvostruko manje u odnosu na prije 50-ak godina. Osim što je izvor biljnih hranjiva, "nositelj" je apsorpcijske i puferne sposobnosti tla, neophodan za optimalne vodozračne odnose i sve mikrobiološke aktivnosti. Ovisno o vrsti, 1 kg humusa može pohraniti 3-10 litara vode. 

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) provedbom projekta AGREKOTEH pokušavaju kroz nekoliko specifičnih ciljeva dobiti odgovore u kojoj mjeri i kojom dinamikom način korištenja tla i promjena klime utječu na degradacijske procese u njemu. Provedbom specifičnog cilja "Praćenje stanja plodnosti tla i usporedba agrokemijskih pokazatelja za period 2005-2020. i 2006.-2021.", dobiveni rezultati pokazuju da je održavanje sadržaja organske tvari u tlu velik izazov u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u uvjetima značajnih klimatskih promjena. 

Što utječe na promjene svojstava?

Parametri ispitivanja plodnosti tla su:

• reakcija tla pH KCl i H2O
• sadržaj humusa
• sadržaj ukupnog dušika (samo kod trajnih nasada)
• sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva fosfora (P2O5) i kalija (K2O)
• hidrolitska kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata.

Uzorci za potrebe istraživanja uzimani su sondom, a mjesta uzorkovanja označavana su geografskim koordinatama GPS uređajem.

Dubina uzorkovanja za ratarske i povrtlarske kulture je 0–30 centimetara, za višegodišnje nasade 0–30 i 30–60 centimetara, a sastoji se od dva zasebna uzorka tla. Za svaku istraživanu lokaciju prikupljeni su i dodatni podaci (npr. način korištenja, podaci o gnojidbi organskim i mineralnim gnojivima, podaci o navodnjavanju itd.). 

Pretpostavka je da tip tla i način korištenja poljoprivrednog zemljišta značajno utječu na promjene njegovih svojstava, uključujući i sadržaj humusa, stoga je dio istraživanja uključivao usporedbu promjena svojstava tla na oranicama i u višegodišnjim nasadima (voćnjacima i vinogradima) u razdoblju od 15 godina.

Smanjenje sadržaja humusa 

Raspon sadržaja humusa na oranicama bio je od 1,06 % do 5,48 %, a u voćnjacima 0,98 % do 4,30 %.

Nakon 15 godina na istim površinama u prosjeku se smanjio oko 3,75 %.

Graf 1. Smanjenje sadržaja humusa na oranicama različitih klasa tla 

Istraživanjem je utvrđeno da postoje značajne razlike između oranica i površina pod višegodišnjim nasadima (vinogradi i voćnjaci). 

Kod višegodišnjih je nasada utvrđeno povećanje sadržaja humusa od početnog prosjeka od 2,09 na 2,32 nakon 15 godina (to je porast od 13,8 %), s druge strane nakon 15 godina na oranicama na kojima se odvija najveći dio poljoprivredne proizvodnje njegov prosječni sadržaj se smanjio s početnih 2,24 % na 2 01 % (smanjenje za 8,78 %). 

Kako smanjiti ranjivost hrvatskog agrara na klimatske promjene?

Uspoređujući klase tla s obzirom na sadržaj humusa, najveće smanjenje dobiveno je u klasama s najvećim početnim sadržajem, kod oranica, dok je na trajnim nasadima najveće povećanje bilo na površinama s najnižim početnim sadržajem. 

Graf 2. Povećanje sadržaja humusa kod višegodišnjih usjeva različitih klasa tla

Rezultati upućuju na zaključak da je uzgoj usjeva na oranicama rezultirao smanjenjem humusa dok je kod višegodišnjih nasada njegov sadržaj ostao na istoj razini ili se malo povećao.

Graf 3. Raspodjela rastućeg i padajućeg humusa kod različitih kategorija upotrebe zemljišta 

Rezultati dobiveni provedbom ovog specifičnog cilja prezentirani su na 14. Kongresu Hrvatskog tloznanstvenog društva u Svetom Martinu na Muri u rujnu 2022. godine.

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.