Klimatska nestabilnost i promjene značajno utječu na globalnu pa tako i hrvatsku poljoprivredu. Stoga je nužna optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera, a što je i cilj projekta Agroekoteh kojega provodi HAPIH
Stabilnost i visina prinosa osnova su isplative poljoprivredne proizvodnje, a optimizacija gnojidbe pretpostavka je njezine ekonomske i ekološke prihvatljivosti, ali i održivosti.
S druge strane, klimatska nestabilnost i promjene u vidu povećanih prosječnih temperatura i sve češćih i izraženijih odstupanja, posebice u pogledu količine i dinamike oborina, a čemu svjedočimo i ove zime, značajno utječu na primjenu potrebnih agrotehničkih mjera. Jedno od rješenja svakako je izbor genotipova kultivara tolerantnih na nedostatak i/ili suvišak vode, no neizostvano je potrebno i optimiziranje raspoloživosti hraniva tijekom vegetacije.
Upravo je to jedan od ciljeva projekta "AGROEKOTEH" - Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama, a kojega provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u partnerstvu s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS).
Projektom koji je započeo početkom 2020. želi se povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede vezano uz utjecaj klimatskih promjena na plodnost i kvalitetu tla. Njime se želi dati prijedloge agrotehničkih mjera te ojačati kapacitete za prilagodbu na području Panonske regije, odnosno njezine dvije podregije - istočne i središnje.
"Konkretno, zadatak nam je istražiti na koji način minimalizirati štete u poljoprivredi uvjetovane klimatskim promjenama i tako povećati elastičnost agroekosustava kako bi bio sposoban za oporavak. Uz to iskoristiti i njihov potencijalno pozitivan utjecaj, a sve u cilju povećanja konkurentnosti naše poljoprivrede", pojašnjava Hrvoje Hefer, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za tlo.
Projekt se naslanja na istraživanje u kojemu je praćeno stanje plodnosti tla i izvršena usporedba agrokemijskih pokazatelja u periodu 2005-2020. i 2006-2021., čiji je cilj bilo uočiti negativne posljedice izazvane klimatskim promjenama. Provedeno je na poljoprivrednim površinama koje su uzorkovali djelatnici Centra za tlo te su na osnovu prikupljenih uzoraka i rezultata analize tla izrađene preporuke za bilanciranje gnojidbe.
Također, praćenje fizikalnih i kemijskih procesa je obavljeno na pet definiranih postaja motrenja koje su uspostavljene 2013. godine kroz istraživanje provedeno u sklopu projekta CHAIN, financiranog EU sredstvima iz programa IPA prekogranična suradnja Hrvatska-Srbija.
Istraživanje uključuje mjerenje velikog broja kemijskih i fizikalnih parametara te njihova usporedba sa ranijim rezultatima. Rezultati će omogućiti praćenje trendova te dati odgovor u kojoj mjeri klimatske nestabilnosti utječu na promjene u tlu, koji je osnova svake biljne proizvodnje.
U projektu AGROEKOTEH se provedbom vegetacijskih pokusa u kontroliranim i poljskim uvjetima ispituju tri vrste utjecaja:
Vegetacijski pokusi se provode u kontroliranim uvjetima u različitim vrstama stresa kao što su nedostatak ili suvišak vode, nedostatak humusa, ekstremne pH vrijednosti, nedostatak i suvišak dušika (N), te nedostatak fosfora (P).
Također, provodi se i biološki test utjecaja stresa na učinkovitost gnojidbe, kalcizacije i/ili navodnjavanja, ali i neutralizacije stresa.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.442.247,77 kn, a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU je 2.835.902,96 kn.
Detaljnije o projektu potražite putem ove poveznice
Projekt je započeo 1. veljače 2020. i traje do 31. svibnja 2023. godine, nakon čega će se na temelju prikupljenih i obrađenih podataka, predložiti konkretne mjere za optimizaciju gospodarenja tlom i prilagodbu agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama u području humizacije tala, optimizacije navodnjavanja i gospodarenja vodom, gnojidbe dušikom i fosforom te neutralizacije suvišne kiselosti tla.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Tagovi
Autorica
Partner
Vinkovačka cesta 63c,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 275 200,
e-mail: [email protected]
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Ovih dana imamo više padalina , dio vode otječe u Jadransko more , a većina u Crno ! MORAMO pristupiti MASOVNOJ izgradnji velikih i malih akumulacija , a za ovo se MORA mijenjati Zakon o vodama ; da lokalne vlasti , Hrvatske vode , Hrvatske šume , Vodovodna poduzeća , vlasnici zemlje , UTVRĐUJU lokacije za akumulacije i onda se ide u IMOVINSKO rješavanje zemlje i građenje ! Za 5 godina MOŽEMO sagraditi akumulacija za više stotina MILIJUNA kubika vode ! Mala akumulacija znači zapremina od 10 do 200 TISUĆA kubika vode !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Prvo hrvatski političari MORAJU donijeti NOVE zakone za raspolaganje sa PRIVATNOM i DRŽAVNOM zemljom ! Kao i mali poljoprivrednik vršio sam analizu na nekim parcelama , na 3 pH , 7, 2 ili lužnato a božićna drvca traže kiseliju zemlju oko 4, 6 . Napisali su PRPORUKU za povećanje kiselosti i koje gnojivo koristiti , a kojeg NE mogu naći na tržištu u bližoj okolici ! USITNJENOST parcela , u brdskoj Slavoniji morate kupiti ili uzeti u zakup 3 do 8 parcela da bi formirali jednu površine 1 HA ! Vezano za EU , to je hrpa birokrata koji NE shvaćaju da EU nije ni 6 % stanovnika Planeta zemlja i da EU ne može diktirati pravila na Američkom kontinetnu , Australiji , Rusiji !
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Proveo sam analizu tla na svim svojim česticama i znam što treba uraditi.Znaju svi seljaci što je dobro za tlo,kao npr zelena gnojidba,organska gnojiva,upotreba stajskog gnoja,kalcizacija ako je potrebna itd.Tome treba dodati reduciranu obradu tla,navodnjavanje ali to sve zahtijeva ogromna dugoročna ulaganja.Lako je savjetovati,ali nitko se nepita koliko seljaci to mogu izfanincirati.Svi gledaju kako seljaku oderati kožu sa leđa,prodati mu skupe inpute,pa kada nešto i urodi ajmo mu to oteti preko otkupljivača i raznim manipulacijam preko burzi itd.Svjedoci smo i forsiranja od strane Brisela razne mjere koje su možda i poželjne,ali se sve lome preko leđa seljaka.Njihove mjere poskupljuju proizvodnju,a sistem poticaja vodi ka smanjivanju iznosa,barem za nas male proizvođače koji ćemo teško izvući novce kroz razne nove eko-sheme.Njihove zamisli mogu pratiti veliki sustavi,pa ispada da je to sve i zamišljeno da veliki postanu još veći,a mali da polako nestanu.Mali seljak može samo gledati i nadati se dobroj godini,jer ionako jedva spaja kraj sa krajem.Biće kako bude,Božja volja...
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Još jedna od nepotrebnih agencija ! Najviše posla ima Agencija za iseljavanje Slavonaca i Baranjaca ! Naša poljoprivreda u seljačkom sektoru je većinom za ETNO muzej i tu je NUŽNA AGRARNA REFORMA , koja znači i PAKET zakona , pa tako i Zakon o nasljeđivanju ! Posrbljenom saboru 1918 i Posrbljenoj vladi prijedlog je da se PREUZME Nizozemski , a to znači ako Hrvoje ima OPG , oprukom može napisati tko će biti nasljednik . Ako ima 2 ili više nasljednika imaju MODEL obeštećenja , jedanse prihvaća nasljeđivanja ! Ako nitko od nasljednika NEĆE obrađivati zemlju zemlja se prodaje a nasljednici dijele novac ! OVO znači MOTIV za dugoročno očuvanje i poboljšanje TLA ! NASUPROT toga u Hrvatskoj PONIŽAVAJU OPG sa davanjem podržavljene zemlje na > zakup > od 1 , 5 , 2 godine ! Pa koji je onda motiv da poboljšavamo tlo ? Nemamo preduvjete ni da proizvedemo hranu za 3, 6 milijuna građana izumiruće Hrvatske !