Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agroekoteh
  • 22.01.2023. 13:30

Kako smanjiti ranjivost hrvatskog agrara na klimatske promjene?

Klimatska nestabilnost i promjene značajno utječu na globalnu pa tako i hrvatsku poljoprivredu. Stoga je nužna optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera, a što je i cilj projekta Agroekoteh kojega provodi HAPIH

Foto: Depositphotos/belchonock
  • 785
  • 80
  • 0

Stabilnost i visina prinosa osnova su isplative poljoprivredne proizvodnje, a optimizacija gnojidbe pretpostavka je njezine ekonomske i ekološke prihvatljivosti, ali i održivosti.

S druge strane, klimatska nestabilnost i promjene u vidu povećanih prosječnih temperatura i sve češćih i izraženijih odstupanja, posebice u pogledu količine i dinamike oborina, a čemu svjedočimo i ove zime, značajno utječu na primjenu potrebnih agrotehničkih mjera. Jedno od rješenja svakako je izbor genotipova kultivara tolerantnih na nedostatak i/ili suvišak vode, no neizostvano je potrebno i optimiziranje raspoloživosti hraniva tijekom vegetacije.

Minimalizirati štete u poljoprivredi

Upravo je to jedan od ciljeva projekta "AGROEKOTEH" - Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama, a kojega provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u partnerstvu s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS). 

Uzimanje uzoraka na polju (Foto: HAPIH)

Projektom koji je započeo početkom 2020. želi se povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede vezano uz utjecaj klimatskih promjena na plodnost i kvalitetu tla. Njime se želi dati prijedloge agrotehničkih mjera te ojačati kapacitete za prilagodbu na području Panonske regije, odnosno njezine dvije podregije - istočne i središnje. 

"Konkretno, zadatak nam je istražiti na koji način minimalizirati štete u poljoprivredi uvjetovane klimatskim promjenama i tako povećati elastičnost agroekosustava kako bi bio sposoban za oporavak. Uz to iskoristiti i njihov potencijalno pozitivan utjecaj, a sve u cilju povećanja konkurentnosti naše poljoprivrede", pojašnjava Hrvoje Hefer, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za tlo.

U fokusu tri vrste utjecaja 

Projekt se naslanja na istraživanje u kojemu je praćeno stanje plodnosti tla i izvršena usporedba agrokemijskih pokazatelja u periodu 2005-2020. i 2006-2021., čiji je cilj bilo uočiti negativne posljedice izazvane klimatskim promjenama. Provedeno je na poljoprivrednim površinama koje su uzorkovali djelatnici  Centra za tlo te su na osnovu prikupljenih uzoraka i rezultata analize tla izrađene preporuke za bilanciranje gnojidbe. 

Plodnost i kvaliteta tla ovisi i o klimatskim promjenama

Također, praćenje fizikalnih i kemijskih procesa je obavljeno na pet definiranih postaja motrenja koje su uspostavljene 2013. godine kroz istraživanje provedeno u sklopu projekta CHAIN, financiranog EU sredstvima iz programa IPA prekogranična suradnja Hrvatska-Srbija. 

Istraživanje uključuje mjerenje velikog broja kemijskih i fizikalnih parametara te njihova usporedba sa ranijim rezultatima. Rezultati će omogućiti praćenje trendova te dati odgovor u kojoj mjeri klimatske nestabilnosti utječu na promjene u tlu, koji je osnova svake biljne proizvodnje. 

Pet lokacija motrenja

U projektu AGROEKOTEH se provedbom vegetacijskih pokusa u kontroliranim i poljskim uvjetima ispituju tri vrste utjecaja: 

  1. Utjecaj organske i mineralne gnojidbe (dušik i fosfor) te kalcizacije na raspoloživost hraniva;
  2. Utjecaj navodnjavanja na plodnost tla i raspoloživost hraniva; 
  3. Utjecaj organske gnojidbe i kalcizacije na sadržaj organske tvari (humusa) u tlu. 

Vegetacijski pokusi se provode u kontroliranim uvjetima u različitim vrstama stresa kao što su nedostatak ili suvišak vode, nedostatak humusa, ekstremne pH vrijednosti, nedostatak i suvišak dušika (N), te nedostatak fosfora (P).

Također, provodi se  i biološki test utjecaja stresa na učinkovitost gnojidbe, kalcizacije i/ili navodnjavanja, ali i neutralizacije stresa.

Mjeri se veliki broj kemijskih i fizikalnih parametara

Na kraju - prijedlog mjera  

Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.442.247,77 kn, a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU je 2.835.902,96 kn. 

Detaljnije o projektu potražite putem ove poveznice

Projekt je započeo 1. veljače 2020. i traje do 31. svibnja 2023. godine, nakon čega će se na temelju prikupljenih i obrađenih podataka, predložiti konkretne mjere za optimizaciju gospodarenja tlom i prilagodbu agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama u području humizacije tala, optimizacije navodnjavanja i gospodarenja vodom, gnojidbe dušikom i fosforom te neutralizacije suvišne kiselosti tla. 

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.


Tagovi

Agroekoteh HAPIH FAZOS Projekt Klimatske promjene Ranjivost agrara Gospodarenje tlom Agrotehničke mjere Agroekosustav Istraživanje Vegetacijski pokusi


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

AGROEKOTEH

Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: +385 31 275 200, e-mail: [email protected]

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jer subota bez bagera nije subota ;)