Udruga OPG-a Hrvatske "Život" objavila je poduže reagiranje na prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" objavila je osvrt na prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Poduže reagiranje na konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu uputit će Ministarstvu poljoprivrede, ali i svim saborskim zastupnicima od kojih očekuju da ne podrže njegovo izglasavanje. Osvrt na prijedlog zakona prenosimo u cijelosti:
"Potrebno je napraviti reviziju dosadašnjih korisnika i ugovora te uskladiti prava dosadašnjih korisnika i ugovora sa pravima i ugovorima po novom zakonu s ciljem da se malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG, i drugi) i omogući pristup čim većim površinama poljoprivrednog zemljišta. Izvrsna prilika pri tome je situacija s Agrokorom i velikim površinama državnog zemljišta koje je ondje u funkciji.
To se prije svega odnosi na maksimalni zakup po novom zakonu od 100 ha (do sada je netko mogao dobiti u zakup 200, 500 pa i tisuće hektara a netko iz istog mjesta nije mogao dobiti niti 10 hektara), također uskladiti cijene najma a isto se to odnosi i na kupnju zemljišta.
Popis ukupno raspoložive državne zemlje ne postoji, a ono što se može naći je manjkavo, netočno i netransparentno te tako predmet manipulacija. Potrebno dodati u Arkod, kartu s ucrtanim svim poljoprivrednim površinama u vlasništvu države i HR šuma (stotine tisuća hektara nekad poljoprivrednih površina sada se nalazi u vlasništvu HR šuma) te različitim bojama označiti statuse zemljišta (slobodno, u zakupu i drugo) s točno navedenim korisnicima pojedinog zemljišta. U Slavoniji više nema većih raspoloživih površina i većina državnog zemljišta se nalazi na području Banovine, Korduna i Like.
Hrvatska šume su već previše poljoprivrednih površina prebacili u šumskogospodarsko područje, trebalo bi usporediti stanje poljoprivrednih i šumskih površina iz 1990 i 2017, iz toga će biti vidljivo da nam manjka stotine tisuća hektara poljoprivrednih površina koje su HR šume prebacili u šumsko gospodarstvo. Sve poljoprivredne površine koje su u vlasništvu HR šuma treba vratiti u vlasništvo države.
Treba prioritetno bolje zaštititi dosadašnjeg posjednika ali samo do veličine 100 ha, pogotovo ako je morao krčiti zemlju jer su mu troškovi bili puno veći od prihoda koje je mogao ostvariti u 5 godina, ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju ranije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta a koji je ispunio sve obveze iz ugovora koji je istekao
Način na koji zakon predviđa da zakupnik mora raskrčiti zakrčenu zemlju, zapravo je kreditiranje države. Zakupnik mora uložiti velika sredstva u krčenje, ne može iskoristiti drvnu masu, a sredstva koja je utrošio u krčenje dobiti će nazad od države kroz 10-15 godina, a možda i nikad, kroz umanjenje zakupnine. Takav način sigurno ne ide u prilog povećanja poljoprivrednih površina. Drvna masa treba ostati zakupniku kako bi pokrio dio velikih troškova krčenja, a i upitno je da li HR šume imaju kapaciteta za preuzimanje drvne mase, što je već poznato.
Davanje bankovne garancije u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje je nemoguća misija za većinu poljoprivrednika te treba naći drugi način osiguranja (mjenica, zadužnica). Treba produžiti rok zakupa na 30-40 godina jer je rok od 25 godina prekratak za trajne nasade koji su tada u punom rodu, pogotovo kada se doda još dvije prve godine za krčenje i pripremu terena.
Ne ograničavati maksimalni zakup na 100 hektara ili prodaju na 50 hektara. Svaka JLS može smanjivati ili povećavati veličine zemljišta za zakup shodno količini raspoloživog zemljišta i iskazanog interesa.
U području brdsko-planinsko pogotovo na područjima Banovine, Korduna i Like u masu slučajeva nije moguće iskrčiti kompletnu površinu parcele, pogotovo ako su veće, jer ima svugdje dijelova koji nisu prikladni za poljoprivrednu proizvodnju zbog konfiguracije terena gdje se nalaze velike strmine, uvale, i drugo. Takvi dijelovi parcele trebali bi biti i dalje neobrađeni te ostavljeni kao biološka raznolikost što je po zakonu dozvoljeno. Za veće površine treba dati duži rok za krčenje, od 3-4 godine
Nema nikakvog razloga da se ograniči površina veličine katastarske čestice na 10 ha za kontinentalno područje i površine na 1 ha za priobalno područje ako je dozvoljena kupnja, stavak (2), maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje. Nema logike da se ograniči površina veličine katastarske čestice za kupnju, pogotovo ako graniče sa samim gospodarstvom ili su tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje u smislu ovoga Zakona, proizvodno - tehnološke cjeline označava jednu katastarsku česticu ili skup katastarskih čestica neposredno povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.
Neshvatljivim držimo da državne institucije nemaju saznanja tko i za što koristi oko 425.000 ha poljoprivrednog zemljišta koje nije upisano u ARKOD sustav, što onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, pesticida i drugog a ti proizvodi narušavaju tržišne uvjete te stvaraju pretpostavke za sivo tržište i ostvarivanje dohotka mimo poslovnih knjiga i bez plaćanja poreza", zaključuje Udruga OPG-a Hrvatske "Život".
Foto: Bigstockphoto/StanislavSS
Tagovi
Autorica
drecc
prije 8 godina
Vidim svasta se pise pa nisu valda svi lopovi tko radi to drzavno zemljiste i da je sve namjesteno mozda ima i postenih ljudi
Đuro Japaric
prije 8 godina
asterix i ostali koji imate zemlju na privremeni zakup do 5 g , neki dan su mi iz općine tražili da dostavim dokaz od Ministarstva financija , da nisam ništa dužan državi .Kada to sakupe i još neke papire , kažu da će odnijeti u Agenciju radi produženja ugovora koji istječu !Inače na dnevnom redu Sabora nije za sada uvršten konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu !
slobodan rajić
prije 8 godina
"treba prioritetno zaštititi današnjeg posjednika" i nabrojali ste sve sve moguće kombinacije po kojima prijašnji posjednik ima prioritet, a nekada je bilo da prednost ima samo tko je dobio na natječaju, mirni je posjednik i sve obveze je platio. Sada i potvrde o privremenom korištenju imaju snagu natječaja , a dug nije ni važan ? Znači nije važno kako si dobio zemlju, važno je da radiš pa nek bude tvoja. Simentalac je u pravu.
Đuro Japaric
prije 8 godina
Zašto tiskate minus crveno za istinu ?Od 2001 - 2013 , u preko 180 općina i gradova nije raspisan ni 1 natječaj za prodaju i zakup državne zemlje seljacima , jer je zakon bio za njih neobvezujući kao i sada predloženi !Ako to ne želite shvatiti , nisam ja kriv !
Đuro Japaric
prije 8 godina
Općine i gradovi ne moraju raspolagati sa državnom zemljom ! Uvjet je da oni ili županije naprave program , plus pravilnici i do tada će biti novi izbori i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu !
Ivan Cvenić
prije 8 godina
Hoće li opet gradovi i općine prodavati zemlju na otplatu bez zadužnica, jamca itd na deset-dvanaest godina tj na majke mi ili ćemo morati u banke po novce koje vjerojatno nećemo dobiti?
Đuro Japaric
prije 8 godina
Simentalac , neosnovano je tvoje pakovanje Udruzi OPG - Život jer smo ju osnovali prije 3 godine ! Nismo pili podobni Jakovini a ni Tolušiću da imamo nekoga u povjerenstvu za pisanje Nacrta zakona o poljoprivrednom zemljištu !Inače podržavljenje je izvršeno pod vodstvom HDZ 1991 i u konceptu Tuđmanovih 200 bogatih obitelji poznato je da je nekoliko veleposjednika dobilo većinu zemlje u zakup do 30 godina .Dio manje bogatih dobili su isto veće površine , neki seljaci kupili su dio državne zemlje , a veliki nas broj ima u zakupu , ja na privremenom do 5 g nekoliko ha !
Ivan Tvrdojević
prije 8 godina
gospodo iz udruge Život gdje ste pročitali da je max. 100ha tu se radi o max. veličini proizvodno- tehnološke- cjelinemolim pročitati čl. 30 stav.3za krčenje ste potpuno u pravu jer pravi problem nije iznad zemlje već ispod gdje je korjen neometano rastao dok se nadzemni dio ilegalno sjekao na mjestima i preko 50 godina
Đuro Japaric
prije 8 godina
Jedan od itnih članka Ustava RH za privatno i državno zemljište ; 50 , stavak 1 ;Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo , uz naknadu tržišne vrijednost !Ja sam ministar poljoprivrede i u ime Vlade RH pišem Zakon o poljoprivrednom zemljištu !Kolega , ministar pravosuđa u ime Vlade piše izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima !Ja Vas kao ministar poljoprivrede pitam da POZIVAJUĆI SE na članak 50 , Ustava , točka 1 , predlažem da se OPG proda do 50 ha državne zemlje ili 40 jer valjda imate nešto i privatne !Pitam Vas što da se predloži u BUDUĆI Zakon o poljoprivrednom zemljištu !Kolega ministar pravosuđa POZIVA se na Ovaj članak i ide u POVIJESNI prijedlog izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , članak 1 ;NAPIŠITE prijedlog !
Đuro Japaric
prije 8 godina
Još jedno svi moraju shvatiti da je vraćanje na lokalnu razinu model Pankretića iz HSS i Račanove Vlade , koji je ponovno NEOBVEZUJUĆI za općine , gradove i županije !2001 g. Laslo , predstavnici Istarskih udruga , Hrvatske voćarske zajednice , mi iz najuništeniijeg dijela Slavonije , rekli smo predsjedniku RH Mesiću na prijemu da zakon na lokalnoj razini NEĆE FUNKCIONIRATI !Mesić nije realizirao što je ON PREDLOŽIO , već je potpisivao odluke o PRIMJENI zakona ; kojega su kršile ;Općine , gradovi , županije i ministarstvo poljoprivrede !Preko 180 općina i gradova 2001 - 2013 NISU RASPISALI NI 1 natječaj za prodaju i zakup državne zemlje seljacima !I tako smo u Merkelin IV Reich - raspadajuća EU , UŠLI sa minimalnim površinama !I nitko od vlasti nije kriv jer za VLAS u ovom kao i u Pankretićevom zakonu NEMA KAZNENIH ODREDBI !ČLAN SAM naslovljene udruge i MOLIM HPK , sve UDRUGE i NORMALNE ljude da REAGIRAJU !čLAN ć