• Udruga OPG-ova Hrvatske Život
  • 09.01.2018. 12:00

Udruga OPG-a Život: Gdje je 425.000 ha zemljišta?

Udruga OPG-a Hrvatske "Život" objavila je poduže reagiranje na prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Foto: Bigstockphoto/StanislavSS
  • 2.774
  • 162
  • 0

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" objavila je osvrt na prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Poduže reagiranje na konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu uputit će Ministarstvu poljoprivrede, ali i svim saborskim zastupnicima od kojih očekuju da ne podrže njegovo izglasavanje. Osvrt na prijedlog zakona prenosimo u cijelosti:

"Potrebno je napraviti reviziju dosadašnjih korisnika i ugovora te uskladiti prava dosadašnjih korisnika i ugovora sa pravima i ugovorima po novom zakonu s ciljem da se malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG, i drugi) i omogući pristup čim većim površinama poljoprivrednog zemljišta. Izvrsna prilika pri tome je situacija s Agrokorom i velikim površinama državnog zemljišta koje je ondje u funkciji.

To se prije svega odnosi na maksimalni zakup po novom zakonu od 100 ha (do sada je netko mogao dobiti u zakup 200, 500 pa i tisuće hektara a netko iz istog mjesta nije mogao dobiti niti 10 hektara), također uskladiti cijene najma a isto se to odnosi i na kupnju zemljišta.

Zaštititi dosadašnjeg posjednika

Popis ukupno raspoložive državne zemlje ne postoji, a ono što se može naći je manjkavo, netočno i netransparentno te tako predmet manipulacija. Potrebno dodati u Arkod, kartu s ucrtanim svim poljoprivrednim površinama u vlasništvu države i HR šuma (stotine tisuća hektara nekad poljoprivrednih površina sada se nalazi u vlasništvu HR šuma) te različitim bojama označiti statuse zemljišta (slobodno, u zakupu i drugo) s točno navedenim korisnicima pojedinog zemljišta. U Slavoniji više nema većih raspoloživih površina i većina državnog zemljišta se nalazi na području Banovine, Korduna i Like.

Tolušić: Manipulatori neće dobiti državnu zemlju!

Hrvatska šume su već previše poljoprivrednih površina prebacili u šumskogospodarsko područje, trebalo bi usporediti stanje poljoprivrednih i šumskih površina iz 1990 i 2017, iz toga će biti vidljivo da nam manjka stotine tisuća hektara poljoprivrednih površina koje su HR šume prebacili u šumsko gospodarstvo. Sve poljoprivredne površine koje su u vlasništvu HR šuma treba vratiti u vlasništvo države.

Treba prioritetno bolje zaštititi dosadašnjeg posjednika ali samo do veličine 100 ha, pogotovo ako je morao krčiti zemlju jer su mu troškovi bili puno veći od prihoda koje je mogao ostvariti u 5 godina, ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju ranije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta a koji je ispunio sve obveze iz ugovora koji je istekao

Način na koji zakon predviđa da zakupnik mora raskrčiti zakrčenu zemlju, zapravo je kreditiranje države. Zakupnik mora uložiti velika sredstva u krčenje, ne može iskoristiti drvnu masu, a sredstva koja je utrošio u krčenje dobiti će nazad od države kroz 10-15 godina, a možda i nikad, kroz umanjenje zakupnine. Takav način sigurno ne ide u prilog povećanja poljoprivrednih površina. Drvna masa treba ostati zakupniku kako bi pokrio dio velikih troškova krčenja, a i upitno je da li HR šume imaju kapaciteta za preuzimanje drvne mase, što je već poznato.

Produžiti rok zakupa

Davanje bankovne garancije u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje je nemoguća misija za većinu poljoprivrednika te treba naći drugi način osiguranja (mjenica, zadužnica). Treba produžiti rok zakupa na 30-40 godina jer je rok od 25 godina prekratak za trajne nasade koji su tada u punom rodu, pogotovo kada se doda još dvije prve godine za krčenje i pripremu terena.

Ne ograničavati maksimalni zakup na 100 hektara ili prodaju na 50 hektara. Svaka JLS može smanjivati ili povećavati veličine zemljišta za zakup shodno količini raspoloživog zemljišta i iskazanog interesa.

U području brdsko-planinsko pogotovo na područjima Banovine, Korduna i Like u masu slučajeva nije moguće iskrčiti kompletnu površinu parcele, pogotovo ako su veće, jer ima svugdje dijelova koji nisu prikladni za poljoprivrednu proizvodnju zbog konfiguracije terena gdje se nalaze velike strmine, uvale, i drugo. Takvi dijelovi parcele trebali bi biti i dalje neobrađeni te ostavljeni kao biološka raznolikost što je po zakonu dozvoljeno. Za veće površine treba dati duži rok za krčenje, od 3-4 godine

Tko i za što koristi 425.000 ha poljoprivrednog zemljišta?

Nema nikakvog razloga da se ograniči površina veličine katastarske čestice na 10 ha za kontinentalno područje i površine na 1 ha za priobalno područje ako je dozvoljena kupnja, stavak (2), maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje. Nema logike da se ograniči površina veličine katastarske čestice za kupnju, pogotovo ako graniče sa samim gospodarstvom ili su tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje u smislu ovoga Zakona, proizvodno - tehnološke cjeline označava jednu katastarsku česticu ili skup katastarskih čestica neposredno povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.

Neshvatljivim držimo da državne institucije nemaju saznanja tko i za što koristi oko 425.000 ha poljoprivrednog zemljišta koje nije upisano u ARKOD sustav, što onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, pesticida i drugog a ti proizvodi narušavaju tržišne uvjete te stvaraju pretpostavke za sivo tržište i ostvarivanje dohotka mimo poslovnih knjiga i bez plaćanja poreza", zaključuje Udruga OPG-a Hrvatske "Život".

Foto: Bigstockphoto/StanislavSS


Tagovi

Udruga OPG-a Hrvatske Život Zakon o poljoprivrednom zemljištu Reagiranje


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi