Uče u dvorcu, rade na polju: Kako jedna hrvatska škola mijenja sliku poljoprivrede

Smještena u jedinstvenom prirodnom okruženju, okružena parkom i povijesnim dvorcem, Srednja Škola "Arboretum Opeka" Marčan, u viničkom kraju, danas predstavlja jedan od najvažnijih regionalnih centara kompetentnosti u poljoprivredi.

Kako ističe ravnatelj Dragan Brkić, osim u školskoj zgradi, djeluju i u obnovljenom dvorcu starom čak 350 godina, smještenom u arboretumu Opeka. Upravo tamo započela je priča još 1958. godine, kada je osnovana prva vrtlarska škola na ovim prostorima.

Dvorac je kroz povijest mijenjao vlasnike, od Keglevića do Draškovića, a danas je, nakon višegodišnje obnove, ponovno u funkciji obrazovanja. U njemu se nalaze učenički dom, specijalizirane učionice, laboratoriji te prostori za praktičnu nastavu i istraživanje.

Moderna infrastruktura i praktično učenje

Danas raspolažu s više od 5.000 kvadrata prostora te oko šest hektara zemljišta u samom krugu, što omogućuje učenicima učenje kroz praksu. "Naš najveći adut je upravo taj spoj teorije i prakse. Učenici imaju priliku učiti u stvarnim uvjetima – od rada u plastenicima i vinogradima do laboratorijskih analiza tla, vina i ulja“, ističe ravnatelj.

Uz to, škola posjeduje vlastitu proizvodnju, od vina i ulja do sadnog materijala, a sudjeluje i u uređenju javnih površina, škola, općina pa čak i turističkih objekata poput dvorca Trakošćan.

Nedostatak radne snage i percepcija struke

Unatoč impresivnim kapacitetima, škola se suočava s brojnim izazovima. Jedan od najvećih je nedostatak radne snage. "Danas je gotovo nemoguće zaposliti ljude za fizičke poslove u poljoprivredi. Plaće su niske, a interes slab", upozorava ravnatelj.

Zbog toga su bili primorani zatvoriti farmu s 40 muznih krava, jer jednostavno nije bilo radnika koji bi održavali proizvodnju.

Drugi veliki problem je percepcija poljoprivrede među mladima. "Svi žele u IT ili gimnazije. Poljoprivreda se i dalje doživljava kao težak i slabo plaćen posao, iako to danas često nije istina", dodaje.

Školu trenutno pohađa oko 170 učenika u 15 razrednih odjela, a programi uključuju veterinu, poljoprivredu, ugostiteljstvo i druge strukovne smjerove. Zanimanje veterinarskog tehničara posebno se ističe, jer ga nude rijetke škole u regiji, zbog čega učenici dolaze i iz drugih županija. Ipak, interes za nastavak obrazovanja varira - dok oko polovice veterinarskih tehničara upisuje fakultet, kod poljoprivrednih smjerova taj broj je znatno manji.

Borba za održivost i budućnost

Kao regionalni centar kompetentnosti, škola mora biti samoodrživa, što otvara dodatne izazove. "Imamo infrastrukturu, laboratorije, učenički dom… ali bez mogućnosti komercijalnog rada teško je osigurati održivost“, ističe ravnatelj.

Troškovi, poput grijanja koji dosežu i do 70.000 eura mjesečno u zimskim mjesecima, dodatno opterećuju sustav. Zato se sve više razmišlja o proširenju djelatnosti – od pružanja usluga smještaja do komercijalne proizvodnje – kako bi se osigurala dugoročna stabilnost.

Unatoč svemu, poruka je jasna - budućnost agrara ovisi o znanju i prilagodbi. "Ne može se svatko baviti poljoprivredom, ali oni koji imaju znanje i spremni su učiti mogu biti izuzetno uspješni", naglašava.

Škola zato aktivno radi na promociji struke, kroz radionice za osnovnoškolce, suradnju s vrtićima i stalnu prisutnost u javnosti. Jer, kako zaključuje, "hrana će uvijek biti strateški važna, pitanje je samo hoćemo li biti spremni.“

Učenje kroz praksu – od polja do laboratorija

Jedna od najvećih prednosti škole je bogata infrastruktura za praktičnu nastavu, koja učenicima omogućuje stjecanje konkretnih znanja i vještina. Na raspolaganju su im klijalište, rasadnik i kontejnerska stanica, kao i moderno opremljen voćnjak s navodnjavanjem i zasjenjivanjem, u kojem se uzgaja desetak različitih voćnih vrsta. Tu su i jagodnjak te ekovrt s povišenim gredicama.

Praktična nastava odvija se i u plastenicima i staklenicima, gdje se uzgaja jednogodišnje, sobno i trajno cvijeće, kao i u vrtovima začinskog i ljekovitog bilja.

Škola raspolaže i prostorima za uzgoj životinja, od konja i ponija do peradi, čime se dodatno obogaćuje nastava, posebno za učenike veterinarskog smjera.

Uz proizvodnju, učenici sudjeluju i u preradi. U sklopu praktikuma za povrćarstvo proizvode se sokovi od voća, dok laboratoriji omogućuju analize tla, sjemena, vina, ulja i meda. Škola ima i vlastiti pčelinjak, proizvodi med, obrađuje ratarske površine na kojima uzgaja buču za proizvodnju bučinog ulja, a u unajmljenom vinogradu proizvodi i vlastito vino.

Uzgajaju buču na 220 ha, a imaju i svoju uljaru: Priča o 30 godina tradicije sa sjevera Hrvatske

Ukupno gospodarstvo obuhvaća oko šest hektara školskog kruga te dodatnih 12 hektara obradivih površina.

Posebno se ističe činjenica da su učenici aktivno uključeni u sve procese. "Sve što vidite ovdje plod je rada naših učenika. Oni sudjeluju u svakom segmentu proizvodnje i upravo kroz praksu stječu znanja koja im omogućuju da sutra pokrenu vlastiti OPG ili se zaposle u struci“, ističu iz škole.

Obnovljeni dvorac u službi obrazovanja

Kako smo rekli na početku, u sklopu školskog kompleksa nalazi se i dvorac star oko 350 godina, čija povijest seže u vrijeme obitelji Keglević, a kasnije su ga nadograđivali Draškovići. Svoj današnji izgled dobio je u vrijeme obitelji Bombelles, koja je uz dvorac uredila i arboretum.

Dvorac raspolaže i pratećim sadržajima potrebnima za svakodnevni rad i boravak učenika, kuhinjom, restoranom, konferencijskom dvoranom te dodatnim prostorima koji omogućuju kvalitetno izvođenje nastave i stručnih aktivnosti.

Treba napomenuti da je Arboretum Opeka jedan od tri arboretuma u Hrvatskoj, ujedno i najstariji te najveći. Osnovao ga je krajem 19. stoljeća grof Marko Bombelles, oko 1890. godine, kada je započeo sadnju prvih biljnih vrsta. Kao diplomat koji je živio i na bečkom dvoru, imao je jasnu viziju, oblikovati park po uzoru na engleske perivoje, što je vidljivo i danas.

Arboretum se prostire na oko 60 hektara, od čega 35 čini šuma, dok ostatak zauzimaju uređeni perivoji. Upravo ti perivoji, oblikovani prije više od 150 godina, svjedoče dugoročnoj viziji stvaranja prostora koji svoju punu ljepotu pokazuje tek desetljećima kasnije. Riječ je o iznimno vrijednom prostoru, kako u kulturološkom tako i u prirodnom smislu, s više od 300 različitih biljnih vrsta, ponajviše stabala od posebnog značaja.

Danas prolazi kroz opsežnu revitalizaciju koja bi trebala biti dovršena do ljeta. Planirana je sadnja oko 3.000 novih biljaka, obnova postojećih i izgradnja novih staza, kao i uređenje bazena koji će služiti kao svojevrsni amfiteatar. Uređeno je i jezero s mostom koji vodi do otočića, dok će se na južnom dijelu formirati vrtovi ljekovitog i začinskog bilja, u čijem će održavanju sudjelovati i škola.

Obnavlja se i vrtlareva kućica koja će dobiti novu funkciju – u njoj će biti smještena uprava zadužena za održavanje parka, ali i suvenirnica te manji prodajni prostor za posjetitelje. U planu je i uvođenje naplate ulaza, s ciljem dugoročnog očuvanja i održivog upravljanja ovim jedinstvenim prirodnim i kulturnim lokalitetom.